Ministar Davor Božinović rekao je da nije cilj naplatiti više kazni, već imati manje prometnih nesreća, manje ozlijeđenih i manje poginulih
Tijekom prošle godine na hrvatskim cestama život je izgubila 261 osoba, što je 9,2 posto više u odnosu na godinu ranije. Među stradalima je bilo i sedmero djece te 40 pješaka.
Ovi podaci jasno upućuju na to da je Hrvatska još uvijek daleko od ostvarenja ciljeva Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Njime je predviđeno da se broj poginulih i teško ozlijeđenih prepolovi u usporedbi s 2019. godinom. Konkretno, do 2030. godine broj smrtno stradalih u prometu trebao bi biti smanjen na najviše 148 osoba.
Prema podacima MUP-a, zabilježen je i porast prometnih prekršaja od čak 185 posto. Prebrza vožnja, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i droga, nekorištenje sigurnosnog pojasa te korištenje mobitela tijekom vožnje i dalje predstavljaju neke od najvećih opasnosti na cestama.
Zbog toga je Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojima bi se značajno povećale novčane kazne za brojne prekršaje. Među njima su ilegalne ulične utrke, prikrivanje registarskih pločica i nepropisno parkiranje.
Za pojedine prekršaje predviđene kazne iznosile bi čak 5000 eura, a u određenim slučajevima postojala bi i mogućnost izricanja zatvorske kazne.
Za ulične utrke kazna do 5000 eura, zatvor i oduzimanje vozila
Među strožim mjerama koje donosi prijedlog izmjena zakona nalazi se i zabrana ilegalnih uličnih utrka. Njome bi se zabranilo sudjelovanje u takvim utrkama, njihovo organiziranje, ali i pružanje mogućnosti za njihovo održavanje.
Kazne bi obuhvatile i postupke kojima se stvaraju uvjeti za organizaciju takvih utrka, kao i namjerno proklizavanje kotača, zanošenje vozila u stranu te njegovo okretanje oko vlastite osi. Sankcionirali bi se i naglo pokretanje automobila uz škripu guma ili gubitak prianjanja, kao i izazivanje prekomjerne buke takvim postupcima.
Za navedene prekršaje predviđene su novčane kazne u rasponu od 2000 do 5000 eura, zatvorska kazna do 60 dana, zabrana upravljanja vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci te šest negativnih prekršajnih bodova.
Policija bi pritom imala ovlast privremeno oduzeti vozilo, a sud bi o tome morao odlučiti najkasnije u roku od 15 dana. Sve troškove premještanja, smještaja i čuvanja automobila snosio bi počinitelj prekršaja.
Električni romobili morat će se označiti, roditeljima kazne do 3000 eura
Predložene izmjene Ministarstva obuhvaćaju i nova pravila za električne romobile te ostala osobna prijevozna sredstva. Prema njima, takva bi vozila ubuduće morala imati odgovarajuće oznake i biti evidentirana u službenom registru kako bi se mogla lakše prepoznati u prometu.
Izdavanje oznaka bilo bi u nadležnosti stanica za tehnički pregled vozila, koje bi potrebne podatke dostavljale u informacijski sustav MUP-a. Ministarstvo bi pritom vodilo jedinstvenu elektroničku bazu podataka.
Vozačima koji bi sudjelovali u prometu bez propisane oznake ili s oštećenom, odnosno slabo vidljivom oznakom, prijetila bi kazna od 90 eura. Za kršenje pravila koja se odnose na označavanje i upis u službenu evidenciju bila bi propisana novčana kazna od 300 eura.
Roditeljima i skrbnicima kazne do 3000 eura
Prijedlog zabranjuje da se djeci mlađoj od 14 godina omogući korištenje osobnog prijevoznog sredstva u prometu. Zabrana obuhvaća i određena prijevozna sredstva koja nisu razvrstana ni u jednu zakonsku kategoriju vozila.
Za kršenje te odredbe predviđena je kazna od 1000 do 3000 eura za roditelja, skrbnika ili drugu punoljetnu osobu koja djetetu omogući takvu vožnju. Ista kazna predviđena je i za vozača koji prekrši zabranu upravljanja osobnim prijevoznim sredstvom za osobe mlađe od 14 godina. Predlaže se i povećanje kazne za nekorištenje propisane kacige, i to za bicikliste mlađe od 16 godina te djecu te dobi koja se prevoze na biciklu. Kazna bi se povećala s dosadašnjih 30 na 100 eura.
Predlaže se i povećanje kazne za nekorištenje propisane kacige, i to za bicikliste mlađe od 16 godina te djecu te dobi koja se prevoze na biciklu. Kazna bi se povećala s dosadašnjih 30 na 100 eura.
Strože kazne za skrivanje registracijske oznake
Ministarstvo unutarnjih poslova namjerava spriječiti praksu vozača koji uklanjaju ili prikrivaju registarske pločice kako bi izbjegli prepoznavanje i odgovornost za prometne prekršaje. Zbog toga se predloženim izmjenama zakona uvode znatno veće kazne za takve postupke.
Novčana kazna u iznosu od 1320 do 2650 eura prijetila bi vozačima koji na vozilu nemaju propisan broj registarskih pločica, postave ih tako da se ne mogu jasno vidjeti ili pročitati, prekrivaju ili skrivaju njihov sadržaj te koriste folije, premaze ili uređaje koji otežavaju ili potpuno onemogućuju automatsko očitavanje registarskih oznaka.
Za razliku od toga, vožnja bez propisane registarske pločice, u slučaju kada njezin nestanak nije prijavljen policiji i nisu zatražene nove pločice ni prometna dozvola, kažnjavala bi se iznosom od 30 eura.
Ovim mjerama nastoji se spriječiti izbjegavanje odgovornosti za prometne prekršaje, poput prekoračenja dopuštene brzine i prolaska kroz crveno svjetlo, ali i omogućiti jednostavnije utvrđivanje identiteta vozila.
Posebne registarske pločice za taksije i električna vozila
Predloženim zakonskim izmjenama predviđa se i uvođenje dviju novih kategorija registarskih pločica, namijenjenih taksi vozilima i automobilima na električni pogon.
Vlasnici taksija koji su svoja vozila registrirali prije početka primjene zakona imali bi 12 mjeseci, računajući od stupanja na snagu odgovarajućeg pravilnika, da zamijene postojeće registarske pločice. Po isteku predviđenog roka taksi vozila koja ne budu imala propisane oznake više ne bi smjela sudjelovati u prometu.
Kada je riječ o već registriranim električnim automobilima, njihovi vlasnici ne bi morali odmah mijenjati postojeće pločice. Zamjena bi bila obvezna prilikom prve promjene podataka koja zahtijeva izdavanje novih registarskih oznaka, kao i u slučaju da postojeće pločice budu izgubljene, nestanu ili se oštete.
Potreba za posebnim registarskim pločicama za električna vozila opravdava se sigurnosnim razlozima. Takve bi oznake hitnim službama omogućile brže prepoznavanje električnih vozila u slučaju nesreće ili požara, uzimajući u obzir specifične rizike povezane sa zapaljenjem njihovih baterija.
Policija ne bi izlazila na svaku nesreće
Predloženim izmjenama zakona detaljnije se definiraju obveze sudionika nakon lakših prometnih nesreća u kojima nije bilo ozlijeđenih osoba, već je nastala isključivo materijalna šteta. Namjera je spriječiti nepotrebne zastoje u prometu te omogućiti policiji da svoje kapacitete usmjeri na ozbiljnije nesreće i druge sigurnosne prijetnje.
Kada su ispunjeni zakonom propisani uvjeti, sudionici nesreće trebali bi, ukoliko je to izvedivo, maknuti svoja vozila s ceste kako bi se promet mogao nesmetano nastaviti odvijati.
Za neispunjavanje obveza koje se odnose na uklanjanje vozila i međusobnu razmjenu podataka predlaže se povećanje novčane kazne s dosadašnjih 60 na 200 eura.
Sudionici bi pritom bili obvezni ispuniti i potpisati Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i informacije o vozilima te o događaju obavijestiti svoje osiguravajuće društvo. Ako postupe na taj način, ne bi imali obvezu prijavljivanja nesreće policiji.
Ipak, to ne znači da nakon svake prometne nesreće više neće biti potrebno pozvati policiju. Ovakav pojednostavljeni postupak primjenjivao bi se isključivo na lakše nesreće, i to uz ispunjenje propisanih uvjeta. U slučajevima kada ima ozlijeđenih osoba ili postoje druge okolnosti koje zahtijevaju policijsko postupanje, takav se postupak ne bi mogao automatski primijeniti.
Vozač koji nakon nesreće ne ostavi svoje podatke, ne ispuni Europsko izvješće o prometnoj nesreći i udalji se s mjesta događaja mogao bi biti kažnjen iznosom od 390 do 920 eura.
Hitne službe mogle bi kroz crveno
Hitna pomoć, vatrogasci i policija mogli bi tijekom hitne intervencije proći kroz crveno svjetlo, ali samo uz ispunjavanje strogo propisanih uvjeta.
Vozači bi morali koristiti propisane zvučne i svjetlosne signale te se prije prolaska uvjeriti da time ne ugrožavaju druge sudionike u prometu. Morali bi voziti brzinom koja omogućuje zaustavljanje u slučaju opasnosti i postupati s posebnom pažnjom.
Ako položaj ceste, gustoća prometa ili druge okolnosti čine prolazak opasnim, vozač bi morao stati i nastaviti tek kada se uvjeri da je to sigurno. Cilj je omogućiti hitnim službama učinkovitije djelovanje, ali bez stvaranja dodatne opasnosti za ostale sudionike u prometu.
Kazne do 2000 eura za objavljivanje snimki opasne vožnje
Predloženim zakonskim izmjenama uvodi se nova vrsta prekršaja koja se odnosi na vozače koji snimaju vlastito nezakonito ponašanje u prometu, a zatim takve snimke objavljuju na društvenim mrežama ili ih putem medija dijele sa širom javnošću.
Za takvo postupanje predviđene su novčane kazne u iznosu od 800 do 2000 eura. Primjerice, kažnjivo bi bilo snimiti vlastitu opasnu vožnju, a potom videozapis objaviti na internetu.
Ministarstvo posebno upozorava i na opasnost korištenja mobitela tijekom vožnje, budući da ono odvlači pozornost vozača. U obrazloženju zakonskog prijedloga navedeni su rezultati istraživanja prema kojima 91 posto vozača povremeno razgovara telefonom za vrijeme vožnje, kao i 33 posto biciklista.
Cilj predložene mjere nije samo kažnjavanje opasnog ponašanja na cestama, već i sprječavanje njegova javnog predstavljanja i promoviranja.
Stroža pravila za parkiranje na trgovima i nogostupima
Prema prijedlogu zakona, izričito bi se zabranilo zaustavljanje i parkiranje vozila na trgovima, unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina te na površinama koje su lokalne vlasti namijenile isključivo pješacima. Za kršenje ove odredbe bila bi propisana novčana kazna od 60 eura.
Zabrana bi se primjenjivala bez obzira na to je li pješacima ostavljeno više od 1,60 metara prostora za prolaz. Drugim riječima, vozači se ne bi mogli pozivati na širinu preostalog prolaza ako su parkirali na površini na kojoj je prometovanje vozila zabranjeno.
Zakonskim prijedlogom dodatno se pojašnjava i zabrana parkiranja na način kojim se drugim vozačima onemogućuje ulazak na parkirno mjesto ili izlazak s njega.
Dodatna ograničenja odnosila bi se i na parkiranje na nogostupima. Uklanjanje vozila bilo bi moguće ako je širina prostora za prolazak između parkiranog automobila i druge prepreke manja od jednog metra, zbog čega bi pješaci bili prisiljeni kretati se kolnikom ili drugom površinom.
Kazne do 5000 eura za neovlašteno zauzimanje i oštećivanje javnih površina
Predloženim izmjenama zakona značajno bi se povećale novčane kazne za neovlašteno zauzimanje ili oštećivanje javnih cesta, kolnika i nogostupa. Takvi prekršaji uključuju, među ostalim, postavljanje terasa ugostiteljskih objekata, štandova i kioska na nogostupima bez potrebnog odobrenja, kao i oštećivanje javnih prometnih površina.
Za pravne osobe i obrtnike predviđene su kazne u rasponu od 2000 do 5000 eura, dok bi odgovorne osobe mogle biti kažnjene iznosima od 600 do 2000 eura. Za fizičke osobe koje počine odgovarajući prekršaj propisana je kazna od 600 eura.
U Ministarstvu smatraju da dosadašnje novčane kazne nisu imale dovoljno snažan preventivni učinak. Ističu kako se neovlašteno korištenje javnih površina u pojedinim slučajevima čak i isplatilo jer je financijska korist ostvarena takvim postupkom bila veća od iznosa propisane kazne.
Za neke će vrijediti 0,00 promila alkohola u krvi
Prijedlogom zakona detaljnije se definiraju skupine vozača kojima bi bilo zabranjeno upravljati vozilom u slučaju utvrđene prisutnosti alkohola, lijekova, droga ili drugih psihoaktivnih tvari u organizmu.
Ova bi se zabrana odnosila na vozače pojedinih kategorija teških teretnih vozila i autobusa, instruktore vožnje, mlade vozače, kao i vozače B kategorije koji vozilom upravljaju u profesionalne svrhe.
Za ostale kategorije vozača obuhvaćene prijedlogom ostala bi na snazi dopuštena granica od 0,50 grama alkohola po kilogramu krvi. Međutim, upravljanje vozilom bilo bi zabranjeno ako se kod njih utvrdi prisutnost droga, lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari.
Veće kazne za prometne prekršaje
Uz uvođenje novih prekršaja, zakonskim prijedlogom predviđa se i povećanje kazni za nekoliko postojećih prometnih prekršaja.
Tako bi se kazna za nepoštivanje prometnih znakova povećala sa sadašnjih 60 na 100 eura. Riječ je o kršenju znakova zabrane, ograničenja i obveznog smjera, kao i nepoštivanju oznaka na kolniku, među kojima je i prelazak preko pune crte.
U obrazloženju prijedloga ističe se kako takvi postupci mogu dovesti do ozbiljnih prometnih nesreća, primjerice prilikom opasnog pretjecanja ili okretanja preko pune crte. Povećanjem novčane kazne nastoji se odvratiti vozače od takvih postupaka. Predloženi iznos usklađen je i s europskim pravilima o prekograničnoj razmjeni podataka o prometnim prekršajima, prema kojima kazna mora prelaziti 70 eura kako bi države članice mogle uzajamno pomagati u njezinoj naplati.
Još izraženije povećanje kazne odnosi se na vozače koji se zaustavljaju ili parkiraju na način kojim ometaju uobičajeno odvijanje prometa ili kretanje pješaka. Umjesto dosadašnjih 30 eura, za takav bi prekršaj plaćali 300 eura.
U obrazloženju se navodi da i kratko zaustavljanje na prometnim gradskim cestama može uzrokovati zastoje, otežati kretanje ostalim vozilima te stvoriti opasne situacije, poput naglog kočenja i prisilnog prestrojavanja. Povećanjem kazne želi se smanjiti broj slučajeva nepropisnog zaustavljanja i parkiranja kojima se narušavaju sigurnost i protočnost prometa. Prijedlogom je obuhvaćena i mogućnost prekogranične razmjene podataka o takvim prekršajima.
Strože kazne predviđene su i za slučajeve kada vozači ne postupe prema zahtjevu, znaku ili naredbi policijskog službenika ili druge ovlaštene osobe. Dosadašnji raspon kazne od 390 do 920 eura zamijenio bi se kaznom od 1320 do 2650 eura ili zatvorskom kaznom do 60 dana.
Kako se objašnjava u prijedlogu zakona, strožim sankcioniranjem želi se spriječiti ponašanje koje ozbiljno ugrožava sigurnost ostalih sudionika u prometu te potaknuti dosljednije pridržavanje prometnih propisa.
Božinović: ‘Naš cilj nije naplatiti više kazni’
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je kako je glavni cilj najavljenih izmjena povećati sigurnost u prometu, smanjiti broj stradalih i potaknuti veću odgovornost svih sudionika.
“Naš cilj nije zakon kojim ćemo više kažnjavati građane, nego zakon kojim želimo spriječiti da građani stradavaju”, poručio je.
Podsjetio je da je Vlada posljednjih godina znatna sredstva usmjerila u povećanje sigurnosti cesta, modernizaciju policije, razvoj tehnologije za nadzor prometa i prometnu infrastrukturu. Unatoč tim ulaganjima, upozorio je da sami zakoni i tehnološka rješenja ne mogu biti dovoljni.
“Potrebna nam je promjena ponašanja, tako da sigurnost prometa nije samo odgovornost policije ili države, to je zajednička odgovornost svih koji sudjeluju u prometu”, rekao je Božinović.
Na kraju je još jednom istaknuo što se želi postići predloženim izmjenama: “Naš cilj nije naplatiti više kazni, već imati manje prometnih nesreća, manje ozlijeđenih i manje poginulih. Nijedna minuta uštede, nijedna utrka, nijedna poruka na mobitelu i nijedno nepropisno parkiranje nisu vrijedni ljudskog života, i to je smisao ovih izmjena.”
Prijedlog zakona trenutno se nalazi u javnom savjetovanju, koje je otvoreno do 14. studenoga 2026. godine. Po završetku savjetovanja bit će poznat konačni tekst zakonskog rješenja, nakon čega slijedi i saborska procedura. Postoji mogućnost da se zakon donese po hitnom postupku kako bi nova pravila i strože kazne što ranije počeli vrijediti, prenosi Danas.hr.
