Svim zavodima za zdravstvo i zdravstvenim ustanovama upućen je dopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s detaljnim uputama za pripremu prve distribucije prve tranše cjepiva, onog osjetljivom, Pfizerovog, koje se mora čuvati na minus 70, piše Đurđica Klancir za Net.hr
Prije nekoliko dana iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvu, upućen je dopis svim „lokalnim“ zavodima i zdravstvenim ustanovama s vrlo detaljnim informacijama o količinama i vrsti cjepiva koje stiže u Hrvatsku, ali i detaljnim planom pripreme za cijepljene. Iz dokumenta koji je Net.hr dobio na uvid vidljivo je, također, da će značajan teret pripreme cijepljena biti na zavodima i stožerima civilne zaštite, a zanimljiva su i očekivanja oko odaziva na cijepljenje i detektiranje mogućih problema.
U dokumentu je uvodno navedeno da Hrvatska sudjeluje u zajedničkoj nabavi cjepiva protiv COVID-19, koju provodi Europska komisija, te da će cjepivo biti dostupno u Hrvatskoj u isto vrijeme kad i u drugim zemljama Europske unije. Nabava se ugovara s više proizvođača i postupci još traju, a ugovori s četiri proizvođača su već zaključeni. Prema tim ugovorima očekuje se ukupno 5.600.000 doza cjepiva do kraja 2021. godine.
Naručena su sljedeća cjepiva:-AstraZeneca/Oxford (adenovirusno vektorsko) –2.700.000 doza-Johnson&Johnson/Janssen (adenovirusno vektorsko) –900.000 doza -Pfizer/BioNTech (mRNA tehnologija) –1.000.000 doza-Moderna (mRNA tehnologija)–1.000.000 doza. U tijeku su dogovori oko sklapanja ugovora s CureVac-om (mRNA tehnologija), a u dopisu je navedeno da je predloženo tražiti 500.000 doza- a i postoji neobvezujuća mogućnost nabave Sanofi/GSK cjepiva (adjuvantirano proteinsko). „S obzirom da se sva cjepiva primjenjuju u dvije doze s različitim razmacima, do sada ugovorena količina je dostatna za cijepljenje 2 800 000 stanovnika.
Cijepljenje je predviđeno provoditi prema Planu cijepljenja, koji je pripremljen i poslan u Ministarstvo zdravstva, no još nije objavljen. Ukratko, prvo je planirano cijepiti djelatnike i korisnike domova za starije osobe (i drugih ustanova u sustavu socijale) i zdravstvene djelatnike, zatim (uvjetno rečeno, druga faza cijepljenja) sve osobe starije od 65 godina i sve osobe s kroničnim bolestima, te na kraju (uvjetno rečeno, treća faza) cjelokupno stanovništvo.“, stoji u dopisu koji potpisuje Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti iz HZJZ.
Start s Pfizerovim cjepivom
Distribuciju cjepiva na terenu provoditi će zavodi za javno zdravstvo i, po potrebi, predstavnici civilne zaštite. Očekuje se da će prvo cjepivo koje će biti registrirano i odmah potom distribuirano u države članice EU biti Pfizerovo cjepivo – koje je i najzahtjevnije „u smislu logistike“.
U dopisu je rezimirano da se radi o cjepivu koje se skladišti na temperaturi od minus 70 stupnjeva, nakon otapanja može se čuvati na temperaturi hladnjaka najdulje pet dana, pakirano je u bočicama od pet doza, treba se rekonstituirati fiziološkom otopinom prije primjene, rekonstituirano cjepivo se smije koristiti najdulje šest sati, ako se čuva u hladnjaku, a maksimalno dva sata, ako se čuva na sobnoj temperaturi. Pfizerovo cjepivo će biti u Hrvatsku isporučeno u četiri kvartalne isporuke.
„U prvoj isporuci, koja se očekuje početkom siječnja dobit ćemo 125.000 doza, koje se trebaju u roku od maksimalno pet dana upotrijebiti za cijepljenje 62.500 osoba te za tri tjedna treba istim tim osobama dati drugu dozu cjepiva.“, navedeno je u dopisu, te se naglašava – s obzirom da će u roku od pet dana cjepivo morati biti distribuirano iz zavoda za javno zdravstvo do mjesta primjene – da je nužno imati unaprijed definiran plan distribucije „kako bi se pri objavi datuma početka znalo točno tko koga gdje i kada cijepi“.
Upravo zbog toga zavodi za javno zdravstvo trebaju što prije prikupiti podatke o broju zdravstvenih djelatnika koji se namjeravaju cijepiti u prvoj fazi i tko će ih cijepiti, a podatke o djelatnicima i korisnicima domova za starije osobe prikuplja – radna skupina za skrb o starijim osobama.
Možda ne bude 62.500 zainteresiranih?
Ovisno o pristiglim podacima, odnosno, o odazivu zdravstvenih djelatnika i osoba koje brinu o starijima, donijet će se procjena hoće li količina tog cjepiva biti dostatna, odnosno, mogu li se sve osobe iz tih skupina koje se žele cijepiti – cijepiti, ili će se i među njima morati raditi prioritete, a onda ostale cijepiti sa sljedećom količinom koja bude isporučena.
Zanimljivo je da se u HZJZ ne isključuje i mogućnost malog odaziva u tim skupinama, odnosno, da ih se ne javi 62.500, te je stoga pokrenuta akcija putem zavoda za javno zdravstvo za prikupljanje podataka o ostalim građanima, „osobama starijima od 65 godina koje nisu u domovima i osobama s kroničnim bolestima za koje je predviđeno cijepljene putem liječnika opće medicine”.
„Drugim riječima, ovisno o odazivima na cijepljenje u sustavu socijale i zdravstvenih djelatnika, prva količina Pfizerovog cjepiva možda uopće neće biti na raspolaganju liječnicima obiteljske medicine, a možda će za manji dio svojih korisnika ipak dobiti određene količine.“, stoji u dopisu. Smatra se da će se u tjednu između 14. i 18. prosinca, znati preciznije brojke, no podaci o starijim osobama i osobama s kroničnim bolestima, i ako neće biti korišteni u prvoj fazi, biti će korisni za treću fazu cijepljenja.
Očekuje se da bi poimenični popisi osoba za cijepljenje trebali biti spremni do kraja prosinca, a sada se očekuju samo grublje, brojčane procjene.
Iz dopisa je vidljivo i koliko će opsežan biti posao organizacije cijepljenja, sugeriraju se rješenja za svaku posebnu skupinu. Primjerice, cijepljenje zdravstvenih djelatnika predviđeno je na radnom mjestu, putem povjerenstava za hospitalne infekcije, djelatnika samih zdravstvenih ustanova i po potrebi uz pomoć izvana (epidemiolozi, liječnici PZZ), a i Hrvatsko društvo za medicinu rada ponudilo je sudjelovati u cijepljenju radnih kolektiva za koje je nadležno.
Sustav ‘e-cijepih’
U domovima za starije cijepiti će domski liječnici i sestre, a županijski stožeri civilne zaštite mogu definirati i „zdravstveno osoblje iz bolnica, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo koje će u tih par dana cijepljenja pomoći da se procijepe svi u domovima“.
„U trećoj fazi, kad će se cijepljenje ponuditi svima zainteresiranima, cijepljenje će se nuditi u radnim organizacijama putem nadležnih specijalista medicine rada, zavodima za javno zdravstvo i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Također, ako se uspije dogovoriti s ljekarničkom komorom, bit će omogućeno i putem ljekarni, kao što je cijepljenje protiv gripe bilo omogućeno ove sezone.“, navedeno je u dopisu.
Također je navedeno da će cjepivo u početku biti registrirano najvjerojatnije za primjenu kod osoba starijih od 18 godina, a možda i kod starijih od 16 godina. Kontraindikacije za cijepljenje su akutna bolest, preosjetljivost na sastojke cjepiva, trudnoća i dojenje. Ženama fertilne dobi savjetuje se odgoda začeća do dva mjeseca nakon primjene druge doze. Preboljenje COVID-19 nije kontraindikacija za cijepljenje i osoba se može cijepiti čim ozdravi. “S imunološkog aspekta, bolji je imunološki odgovor ako se cjepivo primijeni četiri tjedna nakon početka bolesti nego ako se primijeni ranije”, navedeno je u dopisu.
Tu je i podatak koji ukazuje na još uvijek prisutne slabosti u digitalizaciji hrvatskog zdravstva. U dopisu je, naime, naglašeno da treba osigurati evidentiranje cijepljenja, te da bi do početka cijepljenja trebao profunkcionirati „e-cijepih“ sustav. Ako sustav proradi, cijepljene osobe se mogu upisivati izravno u e-cijepih ili u bolničke BIS-ove, ambulantne informatičke sustave, pa putem web servisa povlačiti u e-cijepih. „Ako ne profunkcionira, morat ćemo improvizirati u zadnji čas.“, stoji u dopisu.
Sudeći prema uputama iz HZJZ, cijeli zdravstveni sustav, već ionako dobrano potresen zbog koronakrize, očekuje nova, iznimno kompleksna mobilizacija da bi uspio projekt cijepljena. Također, očekuje se mnogo i od stožera civilne zaštite, za koje je već do sada nedvosmisleno utvrđeno da ne djeluju jednako kvalitetno u svim dijelovima Hrvatske. No, istodobno, upravo bi uspješna organizacija cijepljenja mogla biti prvi znak oporavka cjelokupnog sustava.
Đurđica Klancir/Net.hr