Godišnja stopa inflacije na kraju godine dosegnuti 4,2 posto, a iduće bi mogla pasti na 2,8 posto.
Inflacija u Hrvatskoj i iduće godine neće pokazati značajniji pad, dok će gospodarski rast i plaće ostati uglavnom nepromijenjeni. Prema procjenama, godišnja inflacija na kraju ove godine bit će nešto viša od ranijih predviđanja makroekonomskih stručnjaka HNB-a iz proljeća i prošle jeseni.
To je dovelo do revidiranja ranijih prognoza HNB-a, koji sada predviđa da će godišnja stopa inflacije na kraju ove godine iznositi 4,2 posto, umjesto ranije prognoziranih 3,7 posto. Sljedeće godine inflacija bi mogla pasti na 2,8 posto. Prosječna inflacija u eurozoni kreće se oko ciljanih dva posto i prema predviđanjima stručnjaka Europske središnje banke (ECB), u 2026. bi mogla pasti i ispod te razine.
S druge strane, hrvatsko gospodarstvo usporava. Stopa rasta BDP-a ove i sljedeće godine mogla bi iznositi oko tri posto, dok je prošle godine zabilježena stopa od 3,9 posto. Sporiji rast rezultat je smanjenja osobne potrošnje i investicija nakon višegodišnjih dvoznamenkastih stopa rasta.
Kasnili s mjerama
“Konkurentnost hrvatske proizvodnje i izvoza bilježi pad, dok rastući uvoz i ovisnost o uvozu kroz vanjskotrgovinski deficit uvelike umanjuju pozitivne učinke rasta raspoloživog dohotka građana, potrošnje i investicija”, ističe Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Ni europsko gospodarstvo nije u snažnoj poziciji. Prema projekcijama ECB-a, stopa rasta Unije mogla bi ove godine dosegnuti samo 1,2 posto, dok bi 2026. mogla pasti na jedan posto. “Gospodarski rast u prvoj polovici godine kumulativno je iznosio 0,7 posto zahvaljujući otpornosti domaće potražnje. Kada promatramo tromjesečna kretanja, rast je bio snažniji u prvom, a slabiji u drugom tromjesečju, djelomično zbog privremenog ubrzanja međunarodne trgovinske aktivnosti u očekivanju povećanja carina i naknadnog preokreta tog trenda”, izjavila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde.
Hrvatsku inflaciju u ovoj godini pogurala je poskupljenja plina, električne i toplinske energije krajem prošle i početkom ove godine, a u nešto manjoj mjeri i rast cijena hrane sredinom godine, navode u HNB-u. “Druge članice europodručja ranije su povukle energetske potpore pa su i ranije osjetile povezane inflacijske učinke. Veći dio učinka ‘odmrzavanja’ reguliranih cijena energenata bit će vidljiv u prosječnoj inflaciji ove godine, dok je manji dio već ugrađen u lanjsku inflaciju”, objašnjava glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
Na razliku između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja osim cijene energenata utječe i nešto snažniji rast cijena hrane, u kombinaciji s relativno visokim udjelom hrane u potrošačkoj košarici. Alen Kovač, direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke, predviđa da će zbog sporije dezinflacije u 2025. inflacija u Hrvatskoj biti viša nego što HNB prognozira: “Prosječnu inflaciju vidimo oko 3,6 posto, nešto iznad ranijih očekivanja (3,2 posto), pa će biti i malo više nego u 2024.”
“Na rast cijena hrane, uz kretanje cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, utječe i relativno snažan rast plaća – kroz veće troškove proizvodnje, ali i snažnu potražnju koja omogućava proizvođačima prijenos rastućih troškova. Isto vrijedi i za cijene usluga, koje su još osjetljivije na povišeni rast plaća u uvjetima relativno snažnog gospodarskog rasta”, dodaje Šošić.
Temeljna inflacija (bez cijena energije i hrane) mogla bi nastaviti usporavati, uz smanjenje rasta cijena industrijskih proizvoda i usluga. Na usporavanje cijena usluga utječe sporiji rast plaća i osobne potrošnje te slabija ovogodišnja potrošnja stranih turista, dok na smanjenje inflacije industrijskih proizvoda djeluju niski uvozni pritisci, dijelom zbog jačanja eura i preusmjeravanja izvoza pojedinih zemalja iz SAD-a u ostatak svijeta, pojašnjavaju u HNB-u.
‘Sprema se nešto loše’
“Nisam optimistična glede globalnih kretanja, od dioničkih tržišta do recesijskih trendova i rastućih geopolitičkih rizika. Zbog toga ni naši veliki infrastrukturni projekti i investicije ne jamče da usporavanje rasta hrvatskog BDP-a neće biti još izraženije, posebno ako percepcija rastućih rizika izazove suzdržanost u potrošnji kod domaćih građana i stranih turista. Ako pratite dnevne vijesti, dojam koji javnost stječe je – sprema se nešto loše. A loše vijesti smanjuju potrošački optimizam, čak i uz rast raspoloživog dohotka”, upozorava Marijana Ivanov.
Alen Kovač naglašava da domaća potražnja i dalje čini okosnicu rasta, “no nakon snažnog rasta u 2024. očekuje se usporavanje kod glavnih komponenti – privatne potrošnje i investicija. Kako slabe jednokratni efekti, možemo govoriti o određenoj normalizaciji, prvenstveno snažnog rasta plaća u javnom sektoru, ali i baznog efekta kod investicija nakon razdoblja snažnog rasta potaknutog EU fondovima”, pojašnjava Kovač.
Ivanov, pak, upozorava da Europa ima velike zalihe neprodanih proizvoda, dok azijska tržišta sve više pokušavaju plasirati robu u Europu, što znači povećani uvoz. “U slučaju daljnjih eskalacija geopolitičkih napetosti između EU i Rusije, kao i prekida tih tokova ruskog izvoza na svjetska tržišta, globalni inflatorni rizici ponovno postaju realni”, dodaje Ivanov.
Profesorica napominje i da projekcije rasta BDP-a i inflacije ne mogu u potpunosti obuhvatiti rizike koji se još nisu materijalizirali. “Ako se novi šokovi ne dogode – rast realnog BDP-a od tri posto možda je moguć, ali smatram da je to ipak preoptimistična procjena”, zaključuje.
HNB u svojim prognozama također navodi dodatne rizike: globalni gospodarski rast mogao bi biti sporiji od očekivanog, moguća je snažnija aprecijacija eura koja bi ublažila uvozne inflacijske pritiske, dok bi izraženiji rast administrativno reguliranih cijena energenata mogao podići inflaciju više od očekivanog. Rizik je i ponovno jačanje trgovinskih napetosti koje bi moglo dovesti do viših carina od planiranih, piše Poslovni.hr.
