Za porast cijena kupci često krive trgovce, a oni tvrde – marže su ostale iste…
U Italiji malo više od 10, u Hrvatskoj gotovo 20 eura. Isti sir, ista količina, a cijena dvostruko veća.
Mirjana Butković iz Zagreba kaže: “Mi plaćamo za sve druge, mi smo žrtveni jarci.”, izvještava Marko Šiklić za RTL.hr.
Ivančica Matarić, također iz Zagreba, govori nam: “Što ćemo mi, mali ljudi, pa ovi na vrhu trebaju nešto napraviti, oni kalkuliraju s nama.”
Iako trgovac u slučaju sira nije maknuo originalnu etiketu, zakonski je poručuju iz Državnog inspektorata, ali i Udruge za zaštitu prava potrošača, sve čisto. Trgovac na policu može staviti cijenu kakvu god želi.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević komentira: “Veliki je problem, ali zapravo smo mi tu svi zajedno nemoćni jer je sve uzmi ili ostavi, ako možeš kupiti – kupi, ako ne možeš produžiš dalje.”
Predsjednik Udruženja za trgovinu HGK Ivica Katavić govori: “Postoje marže koje se formiraju na najnižem mogućem nivou jer se radi o proizvodu koji je direktno važan za borbu s konkurencijom, a nekad se radi o proizvodu koji možemo smatrati nekom vrstom luksuza, pa si trgovac tu može dozvoliti malo veću maržu.”
Za porast cijena kupci najčešće krive trgovce koji tvrde: “marže su više-manje na istim razinama.”
Potpredsjednik HUP-Udruge trgovina Mirko Budimir kaže: “Slobodno je tržište i svaki trgovac autonomno može donositi cijene po kojoj će on stavljati robu na svoje police, a mi između sebe trgovci jedni druge prisiljavamo da se racionalno ponašamo.”
Na skuplju košaricu, tvrde ekonomisti, utjecalo je i zamrzavanje cijena devet osnovnih proizvoda. Prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Boris Podobnik kaže nam: “Ako neki proizvođači moraju limitirati svoje cijene, to kod trgovaca znači – da ako već moraju biti u gubicima za neke proizvode, onda će to na neki način kompenzirati tako da povećaju cijene drugih proizvoda.”
I tako dolazi do začaranog kruga u kojem je kupcima uvijek previše, a proizvođačima premalo – pa se postavlja pitanje tko je uzeo razliku. Mirko Budimir odgovara: “Sva ta nezadovoljstva koju su nekad opravdana, a nekad i ne – sve se lomi preko nas. Odgovorno kažem da nema nikakvih dogovora, nemoguće je. Imamo previše igrača i cijene se formiraju isključivo na tržištu.”
Ivica Katavić iz HGK govori: “Trgovci se optužuju da imaju ekstra dobit, ali to stvarno nije tako. Proizvodi nam dolaze po cijenama kakve jesu od proizvođača i distributera.” Jedno poskupljenje vodi u drugo, a cijeli račun – kao i obično na kraju plaćaju građani, izvještava Marko Šiklić za RTL.hr.