CRO Demoskop, redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama anketiranih hrvatskih građana provedeno u razdoblju između 1. i 3. srpnja, pokazalo je kako je Vlada RH povećala razinu potpore za svoj rad- s prošlomjesečnih 34 posto na sadašnjih 36,3posto. Istodobno, Vladinu politiku ne podržava 49,6 posto građana (prema 50,4% iz lipnja), uz 14 posto neodlučnih.
Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,31, u odnosu na 2,25 iz lipnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih skoro dvije godine, još od rujna 2013. godine kad je ocjena za rad Vlade iznosila 2,39.
Istraživanje CRO Demoskop je nadalje pokazalo nastavak trenda smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju, dok je na vrhu ljestvice negativnog dojma o hrvatskim političarima „vladar“ ove liste – Tomislav Karamarko. No odmah uz njega, odnosno ispod njega je – Zoran Milanović.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 30,4 posto glasova (prema 30,2% iz lipnja).
Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizo).
Na ljestvici s preferencijama koalicija (HDZ-ova s potpisanim Sporazumom, a SDP-ova bez sporazuma u kojoj je zasad IDS ali nisu Laburisti), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih tri mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 30,7 posto (prema 31,2% iz lipnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 28,3 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 27,1%).
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,4 posto (prema 29,2% iz lipnja). Predsjednik Sabora Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,5 posto (prije mjesec dana 12,1%). Zoran Milanović je sada treći sa 7 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,7 posto (8,7% prije mjesec dana). Mirela Holy je peta s 4,9 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,1 posto, Tonino Picula 3,2%, Božo Petrov 3,1%, Tomislav Karamarko 3% i Ivan Vilibor Sinčić 2,2%.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,3%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,8%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,2%), Radimir Čačić (1,1%), Ivo Josipović (0,8%), Kolinda Grabar Kitarović, Nadan Vidošević i Nenad Stazić (svo troje po 0,7%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca četiri teme, odnosno događaja bilježe izbor veći od 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (18,3%), posjeta pape Franje Sarajevu (12,2%), situacija s Grčkom i prekidom pregovora (10,9%), te skandal na utakmici s Italijom, svastika na travnjaku Poljuda (10,3%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 4 i 10 posto: gospodarska kriza u zemlji (9,5%), prosvjedi branitelja u Savskoj i zastoj u pregovorima s Vladom (8,4%), pozitivni trendovi u hrvatskom gospodarstvu (7,4%), problemi s državnom maturom (4,6%) i teroristički napadi u svijetu (4,0%).
Tri teme su zaslužile izbor hrvaskih građanki i građana u rasponu između 1 i 4 posto: prikupljanje potpisa za referendum o referendumu (2,7%), neprikladne izjave srbijanskog premijera Vučića i ministra Vulina (2,5%), sukob Vlade i bankara oko zateznih kamata (1,3%). Ostale su teme s izborom do 1 posto.