Većina građana i dalje smatra da muškarci i žene u Hrvatskoj nisu ravnopravni, a interes za temu ostaje nizak, pokazuje istraživanje “Ravnopravnost na čekanju – stavovi, znanja i percepcija rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj 2013.–2024.” predstavljeno danas.
Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin naglasila je da rezultati nisu iznenađujući jer se neravnopravnosti bilježe godinama. Žene češće prepoznaju nejednakosti, ali razliku vidi i šira javnost. Posebno zabrinjava pad informiranosti o zakonskoj zaštiti – sve manje građana zna da je spolna diskriminacija kažnjiva, a mehanizmi zaštite slabo se koriste.
Ispitanici većinom odbacuju tradicionalne uloge te smatraju da bi se briga o djeci i kućanstvu trebala ravnomjernije dijeliti, no praksa tomu često ne prati. Podržavaju veću prisutnost žena u politici, ali interes za rodna pitanja pada – udio potpuno nezainteresiranih raste s 65 posto u 2013. na čak 70 posto ove godine.
Voditelj istraživanja Branko Ančić istaknuo je da se dio građana povlači u “neutralnu zonu” pod utjecajem antirodnih i radikaliziranih diskursa. Najmanji interes pokazuju muškarci, stariji, osobe nižeg socioekonomskog statusa i stanovnici ruralnih krajeva. Upozorava i na jaz između dobrog zakonodavnog okvira i slabog funkcioniranja sudova.
Ana Maskalan iz Instituta za društvena istraživanja dodala je da je razina ravnopravnosti u Hrvatskoj među najnižima u EU-u – prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2025., zemlja je tek na 21. mjestu.
Građani najveće nejednakosti prepoznaju na tržištu rada, posebno u plaćama i napredovanju, dok obrazovanje i politika djeluju kao područja s manjim razlikama. Istraživanje provedeno na 1402 ispitanika pokazuje da, unatoč pojedinim pomacima, strukturne prepreke i dalje snažno određuju položaj žena i muškaraca u društvu.
