Gotovo osam od deset zaposlenih u Hrvatskoj barem jednom je iskusilo sindrom izgaranja na poslu, pokazalo je najnovije istraživanje portala MojPosao koje je provela tvrtka Alma Career Croatia na uzorku većem od tisuću ispitanika. Polovica radnika nikada ne uzima bolovanje, godišnji ili slobodne dane zbog stresa, iako se s njim svakodnevno nose.
Rezultati pokazuju da 61% zaposlenih stres osjeća često, a kod 31% on je prisutan stalno. Tek 8% ispitanika kaže da ga rijetko doživljava. U usporedbi s istraživanjem iz 2022., razina stresa je porasla – tada je 55% navelo da ga osjeća često, a 28% stalno.
Najvećem pritisku izloženi su mlađi od 25 godina, od kojih 73% često osjeća stres. Slijede radnici u dobi 31–40 i 41–50 godina (po 63%) te oni od 26–30 godina (61%). Najmanje stresa prijavljuju osobe starije od 58 godina, njih 58%. Spolne razlike su minimalne – 63% muškaraca i 62% žena stres proživljava redovito.
Kod 82% zaposlenih stres se manifestira kroz gubitak motivacije i iscrpljenost, a 52% osjeća pad koncentracije i produktivnosti. Trećina (32%) postaje ravnodušna prema poslu, a kod 24% dolazi i do zategnutih odnosa s kolegama. Posljedice se prelijevaju i na privatni život – 85% kući dolazi iscrpljeno, 60% odustaje od hobija, a 46% ima problema sa spavanjem.
Najčešći izvori stresa su preopterećenost zadacima (60%), manjak podrške nadređenih (48%) te radno okruženje i odnosi s kolegama (47%). Neravnoteža između privatnog i poslovnog života smeta 36% radnika, a rad vikendom 24%.
Iako 78% priznaje da su barem jednom prošli kroz potpuni burnout, 51% nikada ne koristi slobodne dane zbog stresa, 32% to čini rijetko, a 15% nekoliko puta godišnje.
Radnici olakšanje najčešće traže u razgovoru s bližnjima (49%) ili tjelovježbi (19%), dok 13% poseže za stručnom pomoći. Žene češće od muškaraca razgovaraju o stresu (54% prema 37%) i traže profesionalnu podršku (13% prema 8%).
Ispitanici smatraju da bi se razina stresa mogla smanjiti pravednijom raspodjelom zadataka (61%), poboljšanjem radnih uvjeta i komunikacije s nadređenima (50%) te češćim korištenjem godišnjeg odmora i ulaganjima u mentalno zdravlje zaposlenika (37%), piše Index.
