Pandemija covida i izolacija koja je uslijedila, uključujući zatvaranje škola, otkazivanje sportskih aktivnosti i ograničenja kretanja, značajno su utjecale na tinejdžere, dovodeći do ubrzanog starenja njihovih mozgova, pokazala je studija znanstvenika sa Sveučilišta Washington. Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, ukazuje na to da su promjene u svakodnevnim rutinama mogle pridonijeti razvoju problema u ponašanju, porastu poremećaja prehrane te povećanju anksioznosti i depresije kod mladih ljudi.
Istraživači sa sveučilišnog Instituta za istraživanje mozga (I-LABS) započeli su studiju još 2018. koristeći magnetsku rezonancu kako bi pratili promjene u strukturi mozga 160 tinejdžera iz Seattlea. No, zbog pandemijskih mjera, studija se preusmjerila na istraživanje utjecaja izolacije na razvoj mozga. Rezultati su pokazali da su mozgovi tinejdžera tijekom pandemije prerano starili; kod dječaka je to starenje iznosilo prosječno 1.4 godine, dok je kod djevojčica iznosilo čak 4.2 godine.
Starenje mozga prirodno se događa s vremenom, ali su rezultati skeniranja pokazali veće stanjenje cerebralnog korteksa kod tinejdžera nego što bi se očekivalo u trogodišnjem razdoblju praćenja. Korteks, vanjski sloj tkiva mozga zadužen za rasuđivanje i donošenje odluka, bio je znatno tanji kod adolescenata koji su prošli kroz covid izolaciju.
Kod djevojčica je ubrzano starenje mozga bilo izraženije i rašireno po cijelom mozgu, dok je kod dječaka bilo ograničeno na određene regije, što ukazuje na moguće razlike u utjecaju izolacije s obzirom na spol. Razlike bi mogle biti povezane s različitim načinima na koje djevojčice i dječaci doživljavaju i reagiraju na stresne situacije; djevojčice često traže emocionalnu podršku kroz društvene interakcije, dok dječaci skloniji tjelesnim aktivnostima.
Istraživanje ne sugerira direktno da su karantene uzrokovale promjene u mozgu, već naglašava kako poremećaji mentalnog zdravlja i prije pandemije nisu bili rijetkost među mladima. No, ubrzano stanjenje cerebralnog korteksa može se povezati s povećanom anksioznošću, depresijom i poremećajima ponašanja.
Druga istraživanja, uključujući studiju sa Sveučilišta Stanford iz 2022., pokazala su slične promjene u kortikalnoj debljini mozga tinejdžera za vrijeme pandemijskih ograničenja, povezujući stres izazvan pandemijom s traumama iz djetinjstva. Ova istraživanja ukazuju na to da je pandemija bila izrazito traumatično razdoblje, posebno za mlade koji prolaze kroz intenzivne promjene u emocionalnom i bihevioralnom razvoju.
Stručnjaci ističu kako su društvene vještine mnogih mladih tijekom pandemije zaostale te da su izgubili sposobnost snalaženja u društvenim situacijama sa svojim vršnjacima. Ipak, vjeruje se da djeca posjeduju značajnu otpornost i da se mogu oporaviti uz odgovarajuću podršku, ali je također važno priznati i razumjeti ozbiljnost utjecaja koji je pandemija imala na njihov rast i razvoj.
