Najnovije istraživanje portala MojPosao, koje je provela tvrtka Alma Career Croatia, pokazuje da su najsretniji radnici u Hrvatskoj oni s visokim primanjima, zaposleni u državnim tvrtkama, u sektorima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala, te oni koji žive u Istri i na Kvarneru.
U istraživanju je sudjelovalo više od 3.000 ispitanika. Od ukupnog broja, 50 posto ispitanika izjavilo je da se smatra sretnima, 34 posto se osjeća ni sretno ni nesretno, dok 16 posto navodi da su nesretni.
Regija i sreća
Sreća radnika varira i ovisno o mjestu stanovanja:
- Istra i Kvarner – 54 posto sretnih
- Grad Zagreb i Zagrebačka županija – 52 posto
- Istočna Hrvatska – 51 posto
- Dalmacija – 49 posto
- Sjeverna Hrvatska – 41 posto (nesretnih 17 posto)
- Središnja Hrvatska – 41 posto (nesretnih 24 posto)
Plaća i sreća radnika
Među radnicima s najvećim primanjima – u gornjih 10 posto plaća – 65 posto se smatra sretnima. S druge strane, među onima s najmanjim plaćama – u donjih 10 posto – sretnih je oko 40 posto, dok je nesretnih 28 posto. To pokazuje da su nesretni radnici gotovo četiri puta češće među onima s najmanjim plaćama nego među onima s najvećim primanjima.
Zadovoljstvo prema sektoru i vrsti posla
Najveći udio zadovoljnih radnika je u:
- Marketing, oglašavanje i PR – 64 posto
- Ljudski resursi – 60 posto
- Osiguranje, zaštita i sigurnost – 59 posto
- Medicina i socijalna skrb – 55 posto
- Obrazovanje i znanost – 52 posto
Najmanje zadovoljstva zabilježeno je u:
- Promet i logistika – 40 posto
- Građevinarstvo – 41 posto
- Strojarstvo – 43 posto
- Turizam i ugostiteljstvo – 43 posto
Radnici u državnim tvrtkama u prosjeku su sretniji nego oni u privatnim – 56 posto u državnim tvrtkama se osjeća sretno, dok je u privatnim poduzećima taj udio 48 posto. Ipak, u državnim tvrtkama istodobno ima više nesretnih – 20 posto, dok je u privatnom sektoru nesretnih 17 posto.
Dob i sreća radnika
Prema dobi, ljudi između 25 i 45 godina najčešće se izjašnjavaju sretnima – 53 posto (25–34) i 52 posto (35–45). U toj dobnoj skupini, kao i kod onih starijih od 55 godina, nalazi se i najveći udio nesretnih – 17 posto.
Utjecaj obrazovanja na sreću
Razina obrazovanja također je povezana sa zadovoljstvom:
- Magistri struke – 55 posto sretnih, 13 posto nesretnih
- Viša stručna sprema – 51 posto sretnih, 10 posto nesretnih
- Srednja stručna sprema – 46 posto sretnih, 18 posto nesretnih
Istraživanje potvrđuje da su najzadovoljniji radnici oni koji kombiniraju visoka primanja, stabilnost državnog sektora i posao u kreativnim ili društveno orijentiranim djelatnostima, a lokacija stanovanja također značajno utječe na opće zadovoljstvo, prenosi Index.
