U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine umrlo 50.007 osoba, odnosno 1.073 manje nego godinu ranije, pokazuju prvi rezultati izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Podaci HZJZ-a pokazuju da su najčešći uzrok smrti i dalje bolesti cirkulacijskog sustava. Od njih su prošle godine umrle 19.852 osobe, što predstavlja čak 39,7 posto svih umrlih u Hrvatskoj.
Na drugom su mjestu novotvorine, odnosno tumori, od kojih je umrlo 13.398 osoba ili 26,8 posto ukupnog broja umrlih. Slijede bolesti endokrinog sustava s 3.214 umrlih, ozljede i trovanja s 2.644 te bolesti dišnog sustava s 2.596 umrlih. Duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava odnijeli su po 2.137 života.
Hipertenzija i ishemična bolest srca na vrhu
Kada se promatraju pojedinačne dijagnoze, najviše je ljudi umrlo od hipertenzivne bolesti – 5.405. Ishemična bolest srca bila je uzrok 5.227 smrti, a slijede cerebrovaskularne bolesti s 3.541 umrlom osobom.
Od dijabetesa je umrlo 3.116 osoba, dok je zloćudna novotvorina dušnika, dušnice i pluća odnijela 2.960 života.
Deset vodećih uzroka smrti zajedno čini 56,2 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
Tijekom prošle godine umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena. Kod oba spola vodeće su bolesti cirkulacijskog sustava, no postoje razlike kada se promatraju pojedinačne dijagnoze. Kod muškaraca je najčešći pojedinačni uzrok smrti ishemična bolest srca, dok je kod žena to hipertenzivna bolest.
Mlađe od 65 godina najčešće odnose tumori, a ne bolesti srca
Velika većina umrlih u Hrvatskoj bila je starija od 65 godina. U toj je dobnoj skupini umrlo 42.952 ljudi, odnosno 85,9 posto svih umrlih.
Među osobama do 64 godine udio umrlih muškaraca iznosio je 19,8 posto, znatno više od 8,5 posto kod žena. U skupini od 65 i više godina odnos je obrnut – u toj je dobi umrlo 91,5 posto svih preminulih žena te 80,2 posto preminulih muškaraca.
Uzroci smrti također se znatno razlikuju ovisno o životnoj dobi.
Među osobama do 64 godine vodeći uzrok smrti nisu bolesti srca i krvnih žila, nego novotvorine, koje čine 37,2 posto svih smrti u toj dobnoj skupini. Bolesti cirkulacijskog sustava na drugom su mjestu s 24,2 posto, dok nasilne smrti čine 12,4 posto i treći su najčešći uzrok.
Kod osoba starih 65 i više godina situacija je drukčija. Bolesti cirkulacijskog sustava uvjerljivo su na prvom mjestu s udjelom od 42,2 posto, slijede novotvorine s 25,1 posto, dok nasilne smrti čine 4,1 posto svih smrti u toj dobnoj skupini.
U nesrećama poginule gotovo dvije tisuće ljudi
HZJZ je tijekom 2025. zabilježio ukupno 2.644 nasilne smrti, odnosno 68,2 na 100.000 stanovnika.
Od tog broja 1.992 osobe poginule su nesretnim slučajem. Najviše ih je stradalo zbog padova – čak 1.160. U prometnim nesrećama život je izgubilo 313 osoba, od posljedica ugušenja 99, otrovanja 91, a utapanja 65 osoba.
Od posljedica samoubojstva umrle su 494 osobe, dok su 33 osobe umrle od posljedica ubojstva.
Udio nasilnih smrti u ukupnoj smrtnosti veći je kod muškaraca i iznosi 6,45 posto, odnosno 84,9 na 100.000 muškaraca. Kod žena nasilne smrti čine 4,13 posto ukupne smrtnosti, odnosno 52,3 na 100.000 žena.
Od COVID-a umrlo 168 osoba
U statistikama uzroka smrti HZJZ i dalje zasebno prati COVID-19. Od te je bolesti tijekom 2025. godine umrlo 168 osoba, odnosno 0,34 posto svih umrlih.
Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je svega 0,36 posto. HZJZ to pripisuje dobroj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, bolnicama i zavodima za sudsku medicinu.
Obdukcija je tijekom 2025. provedena kod 4,9 posto ukupnog broja umrlih, gotovo jednako kao godinu ranije.
