O tome se već tjednima raspravlja u Americi: neki tvrde da inflaciju ne pogoni samo rat u Ukrajini i sankcije Rusiji – nego i pohlepa korporacija
Formula za bebe u Americi više gotovo pa i nema. Ono što roditelji ne uspiju naći u trgovinama, traže na internetu, ali tamo se prodaju po znatno većim, protuzakonitim cijenama. Divljaju cijene gotovo svih proizvoda, pa tako i plina i nafte. Građani su sve siromašniji – a naftne kompanije bilježe nikad veću dobit.
Exxon i Shell tako su u prvom kvartalu utrostručili dobit u odnosu na isto razdoblje lani. A Chevron je s 1,7 milijardi došao do dobiti od 6 i pol milijardi dolara. No, ne samo američke, i naša nacionalna kompanija bilježi profit. U odnosu na lanjskih 50 milijuna, sada joj u prvom tromjesečju dobit iznosi 586 milijuna kuna.
“Pa gledajte, čim cijene nafte i plina rastu, a pogotovo plina – to se automatski reflektira na račun dobiti i gubitka, odnosno na profitabilnost naftnih kompanija. Međutim, ja osobno mislim da su glavna stvar tu i burze i špekulanti i trgovanje naftom i plinom kroz nekakve buduće periode”, rekao je Miro Skalicki, energetski stručnjak.
Ekonomski stručnjaci jasno kažu – velike kompanije prenapuhuju cijene – zato što mogu.
“Cijena pojedinog proizvoda ne ovisi o troškovima proizvodnje, nego o ponudi i potražnji. Ako znaju da mogu prodati taj proizvod za određenu cijenu, onda će to i raditi. Što tu država može napraviti? Država u velikoj mjeri ne može zabraniti velikim korporacijama da povećavaju cijene, ona može samo omogućiti da je više ponuđača na tržištu i onda će povećana konkurencija utjecati na to da dolazi do smanjivanja cijena”, kaže Predrag Bejaković, ekonomski analitičar.
“Definitivno. Postoji napuhivanje cijena i kod naših firmi. To je jednostavno tako. Dakle, jedan dio inflacije je opravdan. To je ono što je utjecalo na dizanje cijene energenata i hrane. Međutim, drugi dio inflacije nije opravdan i tu su mnoge firme iskoristile priliku da jednostavno dignu cijene svojih roba i usluga”, objašnjava Petar Vušković, ekonomski analitičar.
To je iskorištavanje ljudi, kažu američki demokrati koji su predložili zakon koji ograničava cijene.
“U ovo vrijeme rata, ili bilo koje drugo vrijeme, nema opravdanja za velike naftne kompanije da profitiraju, dižu cijene ili iskorištavaju obitelji. Zato demokrati idu sa snažnom akcijom koja će zaustaviti i pozvati na odgovornost naftne i plinske kompanije za profiterstvo i manipuliranje tržištima. To nam je svima prioritet”, smatra Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma SAD-a.
Populizam ili reforme
Demokrate sada kritiziraju da su populisti, da je njihov zakon jednako učinkovit protiv inflacije, kao pijenje izbjeljivača protiv korone. I za Bejakovića – loš je to i nerealan potez.
“Mislim da je to jako populistički potez i to bi i birači trebali shvatiti da je to u najvećoj mjeri osuđeno na neuspjeh. Svi političari na svijetu na neki način licitiraju sa svojim utjecajima, a mi bi kao građani trebali biti potpuno svjesni da tu političari gotovo da i nemaju utjecaja”, kaže Bejaković.
Skalicki pak smatra da bi oko cijene nafte trebao postojati konsezus.
“Niti nekakve niske niti visoke cijene nisu dobre za nikoga. Ja osobno već neko vrijeme govorim da bi bilo dobro kada bi svijet uspio postići neki konsenzus da te cijene budu između 70 i 80 dolara po barelu”, kaže Skalicki. Trenutno je cijena nešto iznad 100 dolara po barelu. A litra benzina od ponoći 13 i pol kuna, prenosi RTL.
