NISKO ENERGETSKI UREĐAJ

Video | Jesu li dizalice topline spas od krize? Na struju su, troše malo energije, a mogu čak raditi i besplatno

A pomažu i u očuvanju prirode

Za Domagoja nema zime, kaže, mirno spava jer u zgradi ima moderan sustav grijanja – dizalice topline. U stanu nema radijatore, već podno grijanje. Režije su jeftine.

“Kad govorimo o trošku za grijanje, usporedba u odnosu na prošli stan je ušteda oko 60 posto. S obzirom na to da zgrada investira u ugradnju solarne elektrane očekivanja su da će to u kratkom vremenu pasti gotovo na nulu”, rekao je Domagoj Mak za RTL.hr.

To znači da Domagoj i njegovi susjedi u zgradi neće morati razmišljati koliko koštaju energenti i divljaju li im cijene, bit će energetski neovisni. Da bi dizalice topline bile učinkovite važan je jedan preduvjet.

“Dizalica topline je nisko energetski uređaj što znači da ona mora zgrada biti i projektirana s dobrom toplinskom izolacijom. Ovdje na lokaciji imamo 20 centimetara fasade, imamo troslojne prozore, nisku zrakopropusnost. Mora biti kuća bez gubitaka”, objašnjava projektant zgrade, Robert Gradečki.

Projektant zgrade tvrdi kako su troškovi slični onima za kondenzacijski bojler. Dizalica topline košta oko 30 tisuća kuna, a instalacija i strojarnica oko 10 tisuća. Kondenzacijski bojler košta 20 tisuća, dimnjak 15, a puštanje u pogon 5 tisuća kuna. Naravno, svaki je slučaj zaseban, u pravilu su dizalice skuplje. Za oba sustava troškovi instalacija u stanu su isti.

“Najjednostavnije je objasniti kao veliki frižider koji je okrenut naopačke. Princip na koji kompresor frižidera radi da zamrzava, samo drugačije. Nema godišnjih troškova dok dimnjak i kondenzacijski bojler imaju. Zašto? Zato što nije potrebno servisirati”, dodaje Gradečki.

Kad su u pitanju novogradnje, pogotovo obiteljske kuće i manje zgrade, potražnja za dizalicama topline je skočila, ne samo zbog krize već i zbog direktive Europske unije – traže se zgrade nulte energije.

“Dizalica topline je visoko učinkovita toplinska energija koja otprilike 70 do 80 posto toplinske energije uzima iz obnovljivog izvora, zraka, vode, tla, otpadne topline. Nekih 20 do 30 posto je kompenzacijska energija, a to je struja koja se može vezati uz solarnu elektranu pa može biti u potpunosti neovisna”, objasnio je Vladimir Soldo iz Zavoda za termodinamiku.

Koliko se ljudi u Hrvatskoj grije na dizalice topline nije poznato, jer još uvijek ne postoji takav registar, izvještava Goran Latković za RTL.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views