Nemali broj europskih država djelomična lockdown već ima ili ga uvodi
U ožujku, za onog potpunog lockdowna, građani Hrvatske, baš kao i građani europskih zemalja, bili si spremni prihvatiti gotovo svaku zadanu mjeru, pa i strože od onih propisanih. Disciplinirano smo stajali u redovima pred trgovinama, poštivali zabrane rada ugostiteljskih objekata, nosili maske, radili od kuće, školovali se on line.
Popuštanje mjera bilo je poput nagrade, koliko toliko normalno ljeto dočekano je s olakšanjem, da bi nas jesen vratila daleko unatrag. Brojke zareženih posvuda rastu dok se cjepivo nestrpljivo čeka. Gotovo da nema države koja zbog rasta broja oboljelih, hospitaliziranih, umrlih nije ovih dana donijela, ili će donijeti, još strože mjere za suzbijanje koronavirusa. Djelomičan lockdown imaju mnoge europske države. Hrvatska se za to još nije odlučila, ali od jučer živimo po strožem režimu, doduše neke županije po manje, neke po više strogom. Koliko god bilo onih koji su protiv strogoće, baš kao i onih koji traže i strože mjere u strahu da zdravstveni sustav potpuno ne kolabira, u usporedbi s mjerama u drugim državama Europe naše bi se ipak dalo prije nazvati šećernom vodicom nego li strogim režimom.
U Hrvatskoj je tako od jučer na snazi ograničenje javnih događanja i okupljanja na 25 osoba umjesto na dosadašnjih 50, tu su i svadbene svečanosti s najviše 15 osoba, dok na sahranama može biti prisutno najviše 25 osoba a ne kao do sada 30. Privatne svečanosti ograničene su na 10 osoba, a sportska natjecanja mogu se održavati samo bez gledatelja te uz pridržavanje mjera. Nove mjere donose i obustavu rada kasina i automat klubova, ograničenje radnog vremena ugostiteljskih objekata kojima već nije obustavljen rad do 22 sata, obvezu za sve ugostiteljske objekte, prodavaonice i trgovine da na ulazu jasno istaknu obavijest o najvećem broju kupaca, odnosno gostiju, koji istovremeno mogu biti, sukladno preporukama HZJZ-a i strogo pridržavanje tih ograničenja. Zabranjena je prodaja alkoholnih pića u vremenu od 22 sata do 6 sati. Za okupljanja koja nisu ograničena na 25 osoba, a to su profesionalni umjetnički programi, kino projekcije, vjerski obredi, sjednice predstavničkih tijela uvedena su dodatna ograničenja. Provedbu mjera kontrolirat će pripadnici Ravnateljstva civilne zaštite, policijski službenici Državnog inspektorata i Stožera civilne zaštite i racije su već počele. Mjere čija je primjena započela u subotu 22. studenog točno u ponoć, trajat će do 15. prosinca 2020. godine.
Da može i strože dokaz je Varaždinska županija u kojoj je na snazi djelomični lockdown. Zbog epidemiološke situacije, zatvoreni ugostiteljski objekti, zabranjena sportska događanje u kojima se ostvaruje bliski susret, privremeno obustavljen rad sportskih centara i terena za sportove u kojima dolazi do fizičkog kontakta. Donesena je i zabrana održavanja svih javnih okupljanja na otvorenom s više od 20 ljudi, zabrana svih okupljanja u zatvorenim prostorima, a privremeno su obustavljeni i umjetnički programi, kino projekcije, sajmovi, izložbe.
A kako je drugdje?
Ostali to u pravilu rade strože. Nemali broj europskih država djelomična lockdown već ima ili ga uvodi. Od utorka će tako po diktatu novih strožih mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa živjeti stanovnici Srbije. Tamošnju Vlada usvojila je paket od sedam mjera uključujući one o skraćenju radnog vremena do 18 sati i obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru. Skraćuje se radno vrijeme restoranima, kafićima, barovima, klubovima, kladionicama i trgovačkim centrima. Zabranjena su sva javna okupljanja više od pet osoba, a poslodavci moraju omogućiti rad od kuće gdje god to omogućava priroda posla. Uvodi se i stroga kontrola nošenja maski u javnom prijevozu uz ograničenje broja putnika na pola kapaciteta vozila, baš kao i kontrola kućne izolacija. Predviđeno je da mjere budu na snazi deset dana. Cilj je da se izbjegne preopterećenje odjela za intenzivnu njegu u bolnicama.
U Austriji su na snazi stroge mjere koje uključuju i policijski sat od 20 do šest sati ujutro. U tom razdoblju ne smije se napuštati kuću i stanove te posjećivati druge ljude. Razlog ovome Austrijanci su našli u saznanju da su privatne zabave često mjesta gdje se prenosi virus. Trgovine u Austriji ostale su tvorene, kao i vrtići i škole, ali zato više nisu mogući sportski, kulturni i zabavni događaji za sada najmanje do kraja ovog mjeseca.
Jednomjesečne mjere ograničenja uvela je i Velika Britanija. Kafići i restorani mogu nuditi samo hranu i piće za ponijeti, sve trgovine koje nisu nužne za opskrbu stanovništva su zatvorene, a ljudi mogu napuštati kuće iz vrlo ograničenog broja razloga, među kojima je i tjelesna aktivnost. Razliku od apsolutnog lockdowna čine škole, sveučilišta, gradilišta i proizvodnja koji su nastavili s radom.
Cilj – popraviti situaciju do Božića
U Grčkoj je na snazi djelomični lockdown od utorka, 3. studenoga. Policijski sat noću i zabrana kretanja od ponoći do pet sati ujutro, zatvaranje barova, restorana i sportskih dvorana na mjesec dana, sve je to na snazi u Grčkoj. Škole, hoteli, frizerski saloni i trgovine ostaju otvorene, no sveučilišta rade na daljinu. Restorani imamu dozvolu samo za isporuke hrane. Zatvorena su kina, muzeji, kazališta, klubovi, barovi i kavane u onim najteže pogođenim dijelovima Atene i u Solunu, kao i u drugim zonama koje su pod povećanim rizikom. Cilj je mjera da se situacija popravi do Božića.
Portugalska vlada pozvala je građane da ostanu kod kuće, osim kada moraju izlaziti zbog posla, škole ili kupovine. Mjere u Portugalu obuhvaćaju 121 općinu, uključujući i gradove Lisabon i Porto. Francuska je čitava u karanteni još od 30. listopada. Specifičnost francuskih je odluka da trgovine do daljnjeg smiju prodavati samo prehrambene proizvode, a ta je mjera donijeta nakon što su se žalili vlasnici malih prodavaonica koji su zbog lockdowna morali zatvoriti trgovine.
Policijski sat je na snazi i u više regija Italije. Barovi i restorani zatvaraju se u 18 sati, kao i sportske dvorane, kina i koncertne dvorane. U Švedskoj, makar bilo najliberalnija zemlja Europe po pitanju pandemije, odlučila se za zabranu točenje alkohola poslije 22 sata zbog rasta novozaraženih. Poljska je ublažila mjere vezane za trgovine, ali su na snazi i dalje zabrane vezane za ugostiteljske objekte, teretane, kina i kazališta.
Nove restriktivne epidemiološke mjere i u Crnoj Gori. Zbog pogoršane epidemiološke situacije uvodi se zabrana kretanja od 21 sat do pet sati ujutro. Najviše četiri osobe moći će se kretati zajedno na otvorenom prostoru, zabranjuje se kretanje van svojih općina vikendom, zabranjuju se vjerski skupovi, izrazi sućuti, svadbe, privatna okupljanja i proslave. Od ranije je na snazi obaveza nošenje maski na otvorenom i zatvorenom za sve starije od pet godina. Lokalima se dopušta rad od sedam do 20 sati, ali uz obavezno nošenje maski u lokalu osim tijekom konzumiranja hrane i pića. Obavezan je i pleksiglas između stolova, dopušten broj osoba za stolom je četiri ali uz propisan razmak.
Primjera pooštravanja mjera je još, dok je, barem za sada najava popuštanja malo. No, ima ih. U Irskoj planiraju postupno ukidati mjere od 1. prosinca do Božića. Podsjetiti treba kako se popuštanje najavljuje nakon što već tjednima u Irskoj traje najviša razina ograničenja. Zatvorena je većina trgovina, a u restoranima i pubovima dozvoljena je samo dostava. Dovelo je to do pada novih zaraza i do najave popuštanja mjera od strane irskog premijera.
Prvi rezultati se vide
Tračak nada uoči Božića, baš kao i za pravo onima koji zagovaraju stroge mjere, dala je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je objavila kako, po svemu sudeći, stroge restrikcije uvedene u cijelom nizu europskih zemalja daju rezultate. Stroge mjere poput zatvaranja kafića, restorana, ponegdje čak i škola, dovele su do pada broja socijalnih interakcija te, posljedično, blagog pada broja tjednih slučajeva zaraze koronavirusom s 2 milijuna na 1.8 milijuna, objavio je WHO. “To je mali signal, ali je signal neovisno o tome”, rekao je regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Kluge. Ustvrdio je pri tom da bi se budući lockdowni mogli izbjeći budu li se koristile tehnologije za praćenje kontakata te budu li ljudi nosili maske. “Čvrsto vjerujem da je ispred nas više nade nego očaja. Bit će to drugačiji Božić, ali to ne znači da ne može biti sretan”, dodao je Kluge.
Stroge mjere, za kakav takav Božić!? Dalo bi se reći kako je i to cilj mjera što su ih, dok se čeka cjepivo, donijele vlade europskih zemalja. Je li im naum uspio vidjet će se skoro.
Petar Brlečić/Vijesti.hr
