‘Učinak Vladinih mjera na inflaciju gotovo je jednak nuli. Ekonomski procesi odvijaju se svojom dinamikom i prema svojoj unutarnjoj strukturi. Počela je djelovati politika podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke’, kaže Damir Novotny
Ministarstvo gospodarstva pohvalilo se na svojoj stranici Kretanje cijena pojeftinjenjem značajnog broja artikala iz tzv. potrošačke košarice u odnosu na prosinac 2022. godine. Taj mjesec, posljednji prije ulaska Hrvatske u eurozonu, referentan je jer se smatra da su već idućeg mjeseca, s uvođenjem eura, mnogi trgovci i obrtnici neopravdano podigli cijene roba i usluga famoznim ‘zaokruživanjem’.
U Ministarstvu gospodarstva kažu da prilikom novog ažuriranja “nije zabilježen nov neopravdan rast cijena”. Podsjetimo, prije mjesec dana, sredinom rujna, Vlada je donijela peti po redu Paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena proširivši ograničenje cijena na 30 osnovnih namirnica, piše Net.hr.
Hrana i bezalkoholna pića skuplji 10,4 posto
U priopćenju Ministarstva gospodarstva stoji među ostalim sljedeće: “Nakon posljednjeg ažuriranja cijena izvršenog 15. listopada, potrošačka košarica trgovca Konzum plus d.o.o. sa 365 artikala iznosi 923.36 eura (6957.09 HRK) i jeftinija je za 5.78 posto. Potrošačka košarica trgovca Tommy d.o.o. sa 365 artikla iznosi 910.84 eura (6862.62 HRK) i jeftinija je za 8.92 posto dok košarica trgovca KTC d.d. sa 349 artikla iznosi 917.67 eura (6914.08 HRK) te je jeftinija je za 4.66 posto u odnosu na cijene na dan 31. prosinca 2022. godine. Sukladno ažuriranim podacima razvidno je kako je trgovac Konzum plus d.o.o. snizio cijene za 149 artikala, Tommy d.o.o. za 161 artikl dok je KTC d.d. snizio cijene za 88 artikala.”
Naravno, te se potrošačke košarice odnose samo na one trgovačke lance koji su pristupili projektu ‘Kretanje cijena’ Ministarstva gospodarstva.
Vladin paket mjera donesen je sredinom rujna, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa inflacije u tom je mjesecu bila 6,7 posto. Porast cijena na goodišnjoj razini, prema DZS-u, zabilježen je u osam kategorija – najviše u kategoriji Restorani i hoteli (12,5 posto) te Hrana i bezalkoholna pića (10,4 posto), a najmanje u kategoriji kućanskih režija (voda, struja, plin i dr.) gdje je rast bio 3,6 posto, te u kategoriji Odjeća i obuća s porastom cijena od ‘samo’ 2,6 posto. U međuvremenu je završila glavna turistička sezona, a Vlada je na ranije ograničenih cijena 10 proizvoda dodala još njih 20 pa vjerojatno u tome dijelom leže razlozi jeftinijih potrošačkih košarica.
‘Pad cijena bio je očekivan’
No, koliko je to pojeftinjenje doista posljedica intervencije Vlade, a koliko bi se ono dogodilo i bez toga, kao logičan slijed ekonomskih kretanja po završetku glavne turističke sezone u kojoj gotovo svemu rastu cijene. Ekonomski analitičar Damir Novotny sklon je ovom potonjem tumačenju.
“Intervencija države nema baš nikakve veze s inflacijom. Nikakve! Taj je učinak na inflaciju gotovo jednak nuli. To je više politička tema, a ekonomski procesi odvijaju se svojom dinamikom i prema svojoj unutarnjoj strukturi. Počela je djelovati politika Europske središnje banke (ECB) podizanja kamatnih stopa. Cijeli taj trend utječe na ponašanje potrošača u zapadnoj Europi, a onda se prelijeva i na Hrvatsku. Zapravo je pad cijena bio očekivan”, smatra Novotny.
‘Tržišta nafte nisu burno reagirala…’
Za navođenje konkretnih proizvoda pojedinih marki koji su pojeftinili, a nabrajaju se u ažuriranoj analizi Ministarstva gospodarstva, Novotny je kazao da se Vlada i ministarstvo “uopće ne bi time trebali baviti” te da je “to toliko smiješno da nije vrijedno komentara”.
Na opasku da cijene ipak padaju nakon donošenja petog Vladinog paketa mjera, Novotny odgovara kako je normalno i očekivano da padaju nakon turističke sezone.
“Temeljna inflacija mjeri se cijenama nekih osnovnih proizvoda te još 600-tinjak proizvoda i usluga od kojih su mnoge povezane s turizmom pa je posve očekivano da dođe do njihova pada nakon turističke sezone. Vidjet ćemo kako će se kretati cijene drugih proizvoda. Što se tiče cijene energenata, očekuje se njihovo stabiliziranje na sadšnjoj razini. Vidimo da unatoč krizi na Bliskom istoku tržišta nafte nisu reagirala burno kao što se možda moglo očekivati. Zapravo ne očekujemo nekakav snažan rast cijena (energenata) ove zime. Teško je predviđati, ali zasad ne vidimo naznake toga. Rekao bih da će se trend pada cijena nastaviti”, zaključio je ekonomski analitičar Novotny za Net.hr.
