Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorila je organizatore Šreterova natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ zbog uvrštavanja izraza „inostvor“ među finaliste. Sporna riječ bila je predložena kao naziv za transrodnu osobu, a njezino pojavljivanje u užem izboru izazvalo je brojne reakcije u javnosti te kritike organizacija koje se bave zaštitom prava LGBT+ osoba.
Pritužbu je Uredu pravobraniteljice podnio Centar za građanske inicijative Poreč, navodeći kako riječ svojim značenjem sugerira da su transrodne osobe nešto „tuđe“, „strano“ ili izvan zajednice, čime ih se simbolički dehumanizira. Nakon razmatranja slučaja, pravobraniteljica Višnja Ljubičić zaključila je da se radi o izrazu koji ima diskriminatoran i stigmatizirajući učinak te je zbog toga izdala upozorenje uredništvu časopisa Jezik i Hrvatskom filološkom društvu.
Uz upozorenje, upućene su i preporuke da se u budućim natječajima uvedu jasne antidiskriminacijske odredbe te da se prilikom odabira novih riječi procjenjuju i njihovi mogući društveni učinci. Predloženo je i pokretanje postupka pred etičkim povjerenstvom Hrvatskog filološkog društva.
Dio preporuka organizatori su prihvatili, no pritom su istaknuli da u samoj riječi ne vide negativne konotacije. Pravobraniteljica, s druge strane, smatra da se jezik ne može promatrati odvojeno od njegova učinka na društvo te upozorava da normalizacija izraza koji određene skupine prikazuju kao „druge“ ili „neljudske“ može dodatno produbiti stigmu i diskriminaciju.
Kritike na račun riječi „inostvor“ uputio je i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić. Prema njegovu tumačenju, dio riječi „ino“ upućuje na nešto strano i različito, dok riječ „stvor“ ne označava osobu kao ljudsko biće, već kao neodređeno biće, zbog čega izraz smatra lingvistički i društveno problematičnim.
Rasprava je ponovno otvorila pitanje granica jezičnog stvaralaštva i odgovornosti institucija koje sudjeluju u oblikovanju i promoviranju novih riječi. Iako Šreterov natječaj već godinama izaziva podijeljene reakcije, ovaj je slučaj pokazao koliko izbor jedne riječi može prerasti okvire jezikoslovne rasprave i postati društveno pitanje, prenosi Index.
