SKUPA TJESTENINA

Video |Jučer euro, danas 2, sutra 3. Od jeftine namirnice postali luksuz. Hoće li još poskupjeti?

Idi na originalni članak

Nekoć je bila sinonim jeftine namirnice, smatrala se hranom za siromašne i nečim što si baš svatko može priuštiti, ali tjestenina to više nije. Pola kile makarona ili špageta lani smo plaćali 7 kuna, danas 15, a uskoro bismo mogli 20 kuna. Jer vlada nestašica durum pšenice, pa se čeka novo poskupljenje. Tako je i najobičnija paštašuta postala luksuz

Oglas

Prije godinu dana najpoznatija svjetska tjestenina mogla se kupiti za 7 kuna do 10 kuna, danas košta više od 2 eura. U svega 12 mjeseci dobri stari špageti prošli su put od narodnog jela do luksuza koji si mnogi više ne mogu priuštiti.

“Kupovala sam tjesteninu u zadnje vrijeme. Obično gledam akcije. Tjestenina je pet eura, a to je skupo”, komentira Marija iz Zagreba.

S njom se slažu i drugi sugrađani.

“Ne znam što bi komentirala o cijenama, pogotovo kao penzićka. A tjestenina i krumpir su osnovni artikli za siromašne ljude”, kaže Višnja.

Kako je moguće da su pšenica i brašno u odnosu na lani jeftiniji do 50 posto, a tjestenina skuplja, objasnio je vlasnik tvornice kraj Zaprešića. “Caka” je u tome da se većina tjestenine proizvodi od durum pšenice koja je sve skuplja. Zbog loše žetve i klimatskih promjena, durum pšenica imala je najgori urod u posljednjih 20-ak godina, što znači da će cijene u Europi još neko vrijeme ići gore.

“Durum pšenica je specifična sorta koju nažalost nismo prepoznali kao potencijal. Europa nema, cijela Europa nema dovoljne količine za svoje potrebe i zato svake godine uvozi”, ističe vlasnik tvornice tjestenine, Zoran Šimunić.

Prevelika ovisnost o uvozu učinila je svoje. Kada se tome zbroji pohlepa trgovaca, povećanje cijena ambalaže, ali i energenata, rezultat je mogao biti samo jedan. Ipak, Šimunićevoj tvornici ne boje se za budućnost jer su na vrijeme počeli ulagati u sadnju sirovina.

U pogonu tvornice tjestenine, kod Zorana se proizvede više od 50 vrsta svježe tjestenine. Sve je napravljeno od durum pšenice i to isključivo s baranjskih njiva.

Praktički su jedini proizvođači u Hrvatskoj koji koriste domaću durum pšenicu, pa sami mogu formirati svoje cijene. Loša je vijest da čak i kad cijene sirovina i proizvodnje padnu, nitko ne može garantirati da će to na računima osjetiti i kupci. Sve na kraju ovisi o trgovcima.

“Onaj koji je u dodiru s potrošačima, ona zadnja ruka, je u stvari taj koji najviše utječe na formiranje cijena. U ovom našem slučaju, opskrbnom lancu hranom, to su trgovci. Oni su ti koji su zadnji. Ja prognoziram da će u nekom trenutku doći do stabilizacije. Poprilično sam uvjeren da povratka na stare cijene neće biti”, tvrdi Šimunić.

Što znači da će se ljudi morati snalaziti na razne načine. I dok nam na Dolcu prodavači tjestenine pričaju da prometa i kupaca i dalje ima, neki se, ako cijene ne prestanu divljati, pripremaju i na povratak starih antirecesijskih mjera.

“Onda ćemo lijepo brašno, jedno jaje i umijesit ćemo tjesteninu. Nećemo moći s mirovinama to sebi priuštiti, nema šanse”, tvrdi Nataša iz Zagreba.

Stručnjaci prognoziraju da bi omiljeni špageti uskoro bi mogli poskupiti još 20-ak posto. Dok Talijani štrajkaju zbog preskupe tjestenine, kod nas se malo razmišlja kako je uopće došlo do problema s hranom. Danas opustošena Slavonija nekada je bila žitnica. Krive politike vraćaju se s kamatama, piše Danas.hr.

Exit mobile version