UDAR NA PUTINA

Kako će se embargo na rusku naftu odraziti na Hrvatsku? Stručnjak za energetiku: ‘Za nas to znači neizvjesnost oko cijena’

Foto: twitter

Ograničenja na rusku naftu dio su šestog paketa europskih sankcija prema Rusiji, koje imaju za cilj smanjiti ruske ekonomske mogućnosti za vođenje rata u Ukrajini

Ograničenje cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu oko kojeg su se dogovorili EU, G7 i Australija stupilo je na snagu u ponedjeljak, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU. Ograničenje će EU i G7 ponovno razmatrati svaka dva mjeseca.

Iznimka od ove odredbe bit će Mađarska, Slovačka i Češka radi svoje ‘posebne ovisnosti o ruskoj nafti te nemogućnosti da u kraćem vremenu zamijene taj uvoz’. Povrh toga, za dva mjeseca – 5. veljače – na snagu stupa i embargo na ruske naftne derivate.

OPEC procjenjuje mogućnosti

Kako će na sve ovo reagirati OPEC predvođen Saudijskom Arabijom, još nije poznato. OPEC je već ranije najavio smanjenje proizvodnje nafte za dva milijuna barela dnevno, ali ta odluka još nije provedena u praksi.

“OPEC očito vrlo pažljivo procjenjuje situaciju i procjenjuje dugoročne opcije”, kaže stručnjak za energetiku, Igor Dekanić. “Može smanjiti proizvodnju radi većih cijena danas, može stabilizirati proizvodnju radi održavanja svoje pozicije u najavljenoj energetskoj tranziciji (koja će se sigurno ubrzati dok rat traje) i, treće, OPEC pažljivo prati svoju ponudu i potražnju na kineskom i indijskom tržištu koje je važnije od europskog tržišta”, pojašnjava.

Rusija ima alternativu, ali pitanje je po kojoj cijeni

Kako će odluka Europske unije utjecati na Rusiju, nije teško predvidjeti. Kratkoročno gledano, ovo će zemlji sigurno zadati ekonomski udarac. Dugoročno, usmjerit će Rusiju na istočna tržišta – Kinu i Indiju, gdje će zemlja nastaviti izvoziti naftu i stjecati prihode. Ostaje tek pitanje, po kojoj cijeni.

“Ako Kina postane glavni ruski partner, ostaje pitanje hoće li Kina tražiti popust jednak europskim sankcijama”, kaže Dekanić.

Ekonomija i konkurentnost Europe pod upitnikom

Ograničenja na rusku naftu dio su šestog paketa europskih sankcija prema Rusiji, koje imaju za cilj smanjiti ruske ekonomske mogućnosti za vođenje rata u Ukrajini. To je jasan i od ranije poznat cilj međutim, posljedice tog cilja na EU zasad su nešto manje jasne.

“Europa je postala oaza udobnosti i ekonomskog prosperiteta koji se posljednjih 30 godina temeljio na načelu slobode tržišta i protoka robe. U ratnoj situaciji to načelo se prekinulo ali očito nitko, kada je Rusija napala Ukrajinu, nije napravio određene dugoročne računice kako će se to odraziti na europske ekonomije i konkurentnost Europe tako da to ostaje veliki upitnik”, kaže Dekanić.

Pentagon je vjerojatno procijenio, pojašnjava stručnjak, da će šteta za Rusiju biti veća u odnosu na štetu koju će ove odredbe prouzročiti Europi. No već i sada je jasno da EU, energetski gledano, od ovog poteza nema koristi.

“EU gubi dostupnost relativno jeftinoj nafti u odnosu na alternativne izbore i dobave. Dakle, EU dobiva određene ekonomske štete po vlastitu cijenu u svijetu”, kaže Dekanić.

Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj

Na pitanje, kako će se ova odluka EU-a odraziti na cijene nafte u Hrvatskoj, Dekanić kaže: “Hrvatska je i do sada značajan dio nafte dobavljala izvan Rusije pa će to raditi i dalje, preko Jadranskog mora, a ne preko naftovoda i Mađarske. Ali za nas to znači neizvjesnost oko cijena dobave sirove nafte, kojoj smo svjedoci i posljednjih mjeseci.”

Cijene nafte prošloga su tjedna bile na najnižim razinama u posljednja tri mjeseca, očito zato jer OPEC još nije smanjio proizvodnju kako je najavio, a dodatno su najave nove recesije zbog covida i inflacije u pojedinim zemljama smanjile potražnju nafte na tržištu, što je dovelo do pada cijena sirove nafte. U Hrvatskoj, podsjeća Dekanić, cijene naftnih derivata prije svega su posljedica Vladinih mjera.

“Zahvaljujući mjerama Vlade – koja ograničava cijene naftnih derivata koristeći mehanizme smanjenja trošarine, eventualno poreza, pritiska na dobavljače i njihove marže – cijene naftnih derivata uspjele su se držati na razinama da ne ugroze gospodarstvo i građane”, kaže.

Brža tranzicija prema obnovljivim izvorima energije

Ukrajina, očekivano, ovu odluku nije dočekala s veseljem. Ukrajinski predsjednik Zelenskij izjavio je u subotu da je ‘svijet pokazao slabost’ ograničenjem cijene na 60 dolara po barelu te da će to teško odvratiti Rusiju od rata u Ukrajini. Ukrajina je procijenila da će Rusija ovim ograničenjem povećati svoj proračun za 100 milijardi dolara godišnje, iako je procjena EU-a da bi se ruska proizvodnja nafte početkom iduće godine mogla smanjiti za 500 tisuća do milijun barela dnevno. Čelnik ukrajinske administracije, Andrij Jermak, pojasnio je da je ograničenje trebalo postaviti na 30 dolara kako bi se ruska ekonomija brže uništila.

“Ukrajina na neki način traži ono što je tržišno nemoguće, ali to je sasvim razumljivo s obzirom na njezinu pozicijiu i da se bori za opstanak svog naroda”, kaže Dekanić. “Činjenica je da je Europska unija slijedila preporuke organizacije G7, koje su preporučile maksimiranje cijene ruske nafte između 60 i 70 dolara po barelu i odlučila se za 60 dolara”, dodaje.

Dekanić zaključuje da sada treba pričekati odluku OPEC-a, ali da će – unatoč svim neizvjesnostima – ovaj potez EU-a ubrzati u Europi energetsku tranziciju u korist obnovljivih izvora energije, prenosi net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views