Nasljeđivanje mirovinskih doprinosa jedna je od od čestih briga obitelji nakon smrti pokojnika
Sustav međugeneracijske solidarnosti u kombinaciji s obveznom i dobrovoljnom štednjom pokriva mnogo životnih situacija u kojima se mogu naći umirovljenici. Uostalom zato postoje različite vrste mirovina, poput obiteljske ili invalidske, ali i različiti modele štednje u privatnim fondovima, piše mirovina.hr.
No, što se događa ako netko umre prije nego što je ostvario pravo na mirovinu, a već je skupio pozamašni iznos doprinosa? Moguće je naslijediti uplaćene mirovinske doprinose pokojnika, ali pod određenim uvjetima.
Prvi stup ili sustav generacijske solidarnosti, bazira se na tome da zaposlenici u javnim i privatnim poduzećima, njihovi poslodavci, država i drugi, uplaćuju doprinose u državni proračun, iz kojeg se potom taj novac koristi za mirovine i druge naknade postojećim umirovljenicima ili korisnicima naknada temeljem priznatih prava.
HZMO nam je otkrio da se iz doprinosa od 15 posto plaćaju još i provedba osiguranja te troškovi administracije HZMO-a.
Članovi obitelji imaju pravo na isplatu sredstava temeljem uplaćenih doprinosa ako ispunjavaju kriterije za isplatu obiteljske mirovine temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO).
To se odnosi na slučaj da je osiguranik preminuo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Ako je, pak, osiguranik preminuo, primjerice u prometnoj nesreći na godišnjem odmoru, njegovi će nasljednici imati pravo na obiteljsku mirovinu, samo ako je pokojnik imao radni staž od najmanje pet godina ili 10 godina mirovinskog staža. Stoga, nije zgorega ponoviti kako su početkom godine na snagu stupile izmjene koje su omogućile veće svote za isplatu, ali i mogućnost kombiniranja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu.
Iako HZMO nije decidirano odgovorio što se događa s doprinosima samaca koji preminu prije mirovine, iz ovoga je jasno kako se njihovi uplaćeni doprinosi utapaju u ukupnoj masi doprinosa i služe za isplatu mirovina drugima.
Ista je stvar i s doprinosima preminulih osiguranika, čiji nasljednici ne ispunjavaju zakonske uvjete za isplatu obiteljske mirovine.
Što se, pak, tiče ušteđevine za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima (treći stup), zakon koji ih regulira propisuje da su sredstva s računa članova tih fondova predmet odredbi Zakona o nasljeđivanju, kao i sredstva iz drugog stupa.
Poznato je da članovi fonda mogu ugovoriti i prijevremenu isplatu sredstava, a u tom slučaju i nasljednici imaju pravo na to nakon njegove smrti.
Ako je, pak, započela isplata mirovine, nasljeđivanje ovisi o ugovorenom modelu isplate, što u ponekim slučajevima znači i da nasljednici nemaju pravo na iznos s računa pokojnika. Naime, mirovinska osiguravajuća društva, pak, imaju zakonsku obvezu poduzeti sve mjere kako bi se očuvala prava na mirovinu budućih umirovljenika članova fonda, pa tako i njihovih nasljednika, a ona ovise o potpisanom ugovoru između mirovinskog osiguravajućeg društva i člana fonda, prenosi Danas.hr.