Jedino Irska ima veći rast BDP-a od Hrvatske, pohvalio se nekidan ministar gospodarstva. Možda po nekim pokazateljima hrvatsko gospodarstvo dobro stoji, ali Eurostat je ovih dana objavio podatke koji kažu suprotno. Ponovno smo po kupovnoj moći na dnu Europe, a hrana je skuplja nego u Nizozemskoj
Ekonomija buja, izvoz raste, Hrvatskom teče med i mlijeko. U posljednje tri godine imamo najbolje brojke nakon Irske, pohvalio se ministar. Ipak čudesni ekonomski rezultati do građana još nisu doprli.
“Laže, non stop laže. Sve je optimalno, sve je super, a nama je sve gore i gore što se cijena tiče i očekujem još samo goru situaciju”, kazala nam je Melita iz Zagreba.
“Nemojte mi ga spominjati uopće”, kaže Goran iz Zagreba.
“Idemo biti realni, nije ovdje bajno, nije dobro. Nije dobro”, kazao je Ivo iz Zagreba.
Vijest o strelovitom rastu izvoza provjeravamo u IT sektoru koji je prošle godine uprihodio 3 milijarde eura, polovicu iz izvoza. U ovoj zagrebačkoj IT firmi izvoze napredne analitičke softvere i sustave umjetne inteligencije. Njihov uspjeh, kažu, nema veze ni s ministrom ni s državom. Da postoji politička volja mogli bi im pomoći manjim porezima i nametima, ali volje nema.
“Ja bih rekla da smo mi zadovoljni kada nam država ne odmaže i već s tim korakom je dobro. Ako želimo zadržati te pametne ljude u Hrvatskoj i da doprinose i firmama i projektima u Hrvatskoj da bi bilo korisno da tu država razmisli na koji način nama pomoći”, smatra Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave IT tvrtke.
Mario Lešina profesor je ekonomije i vlasnik tvornice obuće koja gotovo cijeli asortiman izvozi na zapadnoeuropska tržišta. Ako je dobrih brojki bilo, to će se za Hrvatsku uskoro promijeniti.
“Njemačka koja je naš glavni izvozni partner je stala. Dakle oni su službeno sada u recesiji i sad prvi sektori koji to osjete su odjevni sektori, to je prvi koji bi treba osjetiti, drugi je turizam koji osjeti taj pad potrošnje i sad treba vidjeti što će se događati u sljedeća 2-3 mjeseca”, kazao nam je.
No ne treba čekati recesiju iz Njemačke da bi se vidjelo da Hrvati žive lošije nego što pokazuje ministrova statistika.
Po ukupnoj potrošnji kućanstva jasno se vidi podjela Unije na siromašnije istočne i bogate zapadne zemlje. Hrvatska je na 72 posto prosjeka, od nas su gori tek Bugarska, Rumunjska, Poljska i Mađarska.
Za lošu situaciju Zdenka Damjanić, ekonomska sociologinja, krivi cijene proizvoda koje su u Hrvatskoj veće od onih u razvijenijim državama.
“Kod nas je takva situacija da je užasno puno uvoza i svi love u mutnom jer ovdje je El Dorado za cijene. Pogledajte vi da su cijene još i veće nego u razvijenim zemljama zapada”, kazala je.
Potvrđuju to i podaci Eurostata. Špeceraj je u Hrvatskoj skuplji nego u Nizozemskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Litvi, Češkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj. I neće se to tako skoro promijeniti sve dok se kompletno ne promijeni struktura gospodarstva. U izvozu kojim se Filipović hvali, velik je udio turizma, upozorava profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov, demantirajući ministra.
Druga loša vijest je da je Hrvatska je udjelu turizma u BDP-u tome vodeća u Uniji, a dobro je poznata stvar da sve zemlje koje se previše oslanjaju na turizam mahom siromašnije.
“Hrvatska je društvo u kojem se dohodovne razlike sve više i više povećavaju. To znači da većina građana zapravo te benefite rasta BDP-a, rasta profita poduzeća, rasta izvoza na svojoj koži ne osjeća. Oni žive od svoje plaće i svakim danom sve većih i većih troškova života”, objasnila je profesorica Ivanov.
Da, dobro je da BDP raste, dobro je da se povećava izvoz, ali ništa od toga još ne osjećaju obični ljudi, umirovljenici, studenti, radnici. I pitanje je kada će, izvještava Borko Brunović za RTL Danas.hr.