Kakva nas zima očekuje ove godine? Najnovije sezonske prognoze upućuju na to da bi veći dio Europe mogao imati manje snijega nego što je uobičajeno, a među područjima s najizraženijim manjkom nalazi se i zapadni Balkan. Prema listopadskoj analizi meteorološkog portala Severe Weather Europe, izgledi za snježnu zimu slabiji su nego što su pokazivali modeli prije samo mjesec dana.
Analiza obuhvaća šest sezonskih prognostičkih modela koji se sve više slažu oko mogućeg razvoja zime 2026./2027. Najveći manjak snijega očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, osobito na području Balkana, dok bi nešto povoljniji uvjeti za snježne oborine mogli vladati na krajnjem sjeveroistoku kontinenta. Listopadski izračuni europskog modela ECMWF pritom pokazuju dodatno smanjenje očekivanih količina snijega u odnosu na rujanske prognoze.
Što to znači za Hrvatsku? Iako analiza ne daje preciznu prognozu za pojedine hrvatske gradove, Hrvatska se nalazi unutar šireg područja za koje modeli predviđaju manje snijega od višegodišnjeg prosjeka. To se odnosi i na planinska područja poput Gorskog kotara, no zasad nije moguće pouzdano procijeniti koliko će snijega pasti na Platku, u Delnicama ili drugim dijelovima naše regije. Manjak snijega u sezonskoj prognozi pritom ne znači da neće biti pojedinačnih obilnih snježnih oborina.
Jedan od važnih čimbenika koji bi mogao utjecati na nadolazeću zimu jest snažan El Niño, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površine Tihog oceana. Njegov utjecaj posebno je izražen u Sjevernoj Americi, gdje se više snijega očekuje u južnim i središnjim dijelovima SAD-a, dok bi sjever kontinenta i južna Kanada mogli imati slabiju snježnu sezonu. U Europi su njegovi učinci složeniji, a sezonski modeli zasad upućuju na razmjerno blagu snježnu sliku.
Prema trenutačnim prognozama, prosinac bi mogao proći s manje snijega, dok se mogućnost izraženijih zimskih prodora povećava tijekom siječnja i veljače. U pojedinim dijelovima Europe snježnije epizode mogle bi se pojaviti tek u drugoj polovici zime, pa čak i početkom proljeća. Ipak, riječ je o dugoročnim izgledima koji se mogu znatno promijeniti kako se zima bude približavala.
Posebnu neizvjesnost predstavlja polarni vrtlog, sustav snažnih vjetrova koji zadržava hladan zrak nad polarnim područjima. Ako tijekom zime dođe do njegova slabljenja ili poremećaja, povećava se mogućnost prodora vrlo hladnog zraka prema Europi, a time i snježnih oborina. Meteorolozi zato upozoravaju da trenutačne prognoze ne treba tumačiti kao najavu zime bez snijega. Iako se u ukupnom sezonskom zbroju očekuju manje količine od prosjeka, pojedini dijelovi Europe, uključujući Hrvatsku, i dalje mogu doživjeti snažne zimske epizode, piše Net.hr
