Knežević je kazala kako se potrošači svakodnevno žale na cijene prehrambenih proizvoda, struje i plina
Što će hrvatska vlada napraviti po pitanju kriznih mjera, to ćemo saznati sutra, a što bi trebala napraviti to je komentirala gošća RTL Direkta, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Kneževiće je komentirala najavu zamrzavanja cijena.
“To bi trebao biti dobar potez, vidjet ćemo što će se ponuditi. Mi smo rekli kod prvog Vladinog poteza iz veljače, kad je donesena odluka o smanjenju PDV-a na određene namirnice da je napravljena pogreška jer je od veljače krenuo stampedo cijena zbog poskupljenja energenata i ukrajinskog rata. Kad je odluka došla u primjenu 1. travnja istopila se jer ništa nije pojeftinilo. Proizvođači su bili revoltirani. Ljudi su nas zvali i pitali što je pojeftinilo. Javila se gospođa koja je s tom odlukom hodala po dućanu i tražila, nije našla niti jedan proizvod. Pratili smo cijenu ulja, popisali prije primjene odluke i nakon nje i našli smo kod jednog trgovačkog lanca, a obuhvatili smo one s najvećim brojem prodavaonica, samo je bilo jeftinije za jednu kunu”, kazala je.
Kazala je kako su cijene ulja bile od 19 do 20 kuna, ali da se ništa značajno nije desilo.
“Ulje je poskupilo u manje od godinu dana više od sto posto”, kazala je Knežević.
Kazala je i kako je šećer poskupio 40 posto u jednom danu.
“Danas je bio 6,50 kuna, a sutra 10,50 kuna”, kazala je.
Zamrzavanje cijena hrane
Komentirala je i postoji li strah da će se cijene zamrznuti na visokim cijenama.
“To je pitanje. Ako se zamrzne na visokim ništa se nije napravilo. Treba naći razumni nivou i zamrznuti na tom nivou”, kazala je.
Komentirala je i je li bio dobar odabir zamrznuti cijenu mlijeka, šećera, brašna, ulja, tjestenine i mesa.
“To su namirnice koje se najčešće troše i što ljudima odnese najveći dio proračuna”, kazala je.
Na pitanje je li trebalo zamrznuti cijene zdravijih namirnica, Knežević je kazala da je odabir, recimo, mljevenog mesa čudan odabir za zamrzavanje cijena.
“Dosta je čudan odabir mljevenog mesa, tu može biti svega i svačega, svako drugo meso može biti mljeveno. Piletina se najviše kupuje, svinjetina i riba. Već idu šale na srdelice da će se kupovati na komade, a ne na kile. Ljudi su javljaju da su cijene srdelica otišle s 20 na 30, tako da će i to ostati nedostupno”, kazala je.
Osvrnula se na tvrdnje analitičara da bi zamrzavanje cijena hrane moglo dovesti do lošeg efekta.
“Potrošači su regulatori tržišta. Ako kupuju prodavat će se, ako ne kupuju neće se prodavati. Treba prije strahovati od visokih cijena jer sad ima pokazatelja da ljudi ne mogu kupovati, pa su smanjili kupovanje. Vlada je napravila u robnim rezervama kupnju velikih količina ulja, pa može intervenirati na tržište ako se pojavi umjetna nestašica. Ako ministrica govori da imamo dovoljno žitarica, uljarica, prerađivača i proizvođača, onda straha ne bi trebalo biti. Ako bude umjetne nestašice onda ti trebaju dobiti po prstima”, kazala je Knežević.
‘Ministarstva trebaju dati objašnjenje’
Na pitanje ako imamo dosta suncokreta, a ulje košta 20 kuna, Knežević odgovara da to netko treba objasniti.
“Ministarstvo gospodarstva i poljoprivrede i financija neka sjednu, naprave analizu i neka nam objasne”; kazala je.
“Ako Vlada hoće pomoći potrošačima treba odrediti cijene koje trebaju biti stalne, da potrošači ne doživljavaju šokove. Kad dođu u dućan svaki put je druga cijena i ne zna koliko će što platiti. Ako idem kupiti ulje trebam znati da košta 14 kuna, ako ću kupiti 2 litre da mi treba 28 kuna, a ne da sam ga platila 14, sutra 18, preksutra 20”, kazala je.
Otkrila je i s kojim im pitanjima ovih dana dolaze potrošači.
“Nesretni euro je aktualan, ljudi javljaju što se dešava jer tu nema dovoljno informacija, a ima puno nedoumica. Prvo je bilo zbunjivanje da ne moraju svi imati dvojne cijene, danas nam se javljaju oko preračunavanja, da ljudi množe umjesto dijele. Sad se cijena u kunama dijeli s tečajem da se dobiju euri, a ljudi su množili cijenu u eurima pa ne ispadne dobro. Nema dovoljno informacija, ali na cijene se svakodnevno žale, i na cijene prehrambenih proizvoda te na cijene struje i plina. Ljudi ne znaju što moraju platiti, koliko moraju platiti, kada je poskupilo, je li poskupilo 2 ili 3 puta, zbunjoza je”, kazala je Knežević.
‘Potrebno je napraviti strategiju’
Kazala je da bi bilo dobro da Vlada pomogne kod plaćanja struje i plina, ali i da bi trebalo razmisliti o djelotvornijoj mjeri od jednokratnih energetskih bonova.
“Ljudi kažu da su dobili za ovaj mjesec, podmirili su račun, ali on dolazi i idući mjesec. Dolaze opomene, isključivanja, ovrhe. Treba sagledati situaciju i napraviti strategiju kako kome pomoći”, kazala je.
Komentirala je i kako pomoći poduzetnicima koji plaćaju tri puta skuplju struju.
“I nama se javljaju, zvala me gospođa koja ima frizerski salon da je neizdrživo. Čuli smo da neka zemlja ima jeftiniju struju za poduzetnike nego za domaćinstva. Ne znam zašto mora biti visoka cijena i zašto se ne pomogne poduzetnicima, nego da ih se dovede u poziciju da zatvaraju, da ljudi ostaju bez posla i opet će doći u goru socijalnu situaciju nego su bili sada. Nema strategija ni dugoročnih planova. Sjećam se kad smo bili u sindikatu da smo tražili gdje se određuje cijena nafte i ona se određuje negdje gdje nema veze s tržištem. Gorivo pojeftini, cijene se ne smanjuju”, kazala je.
Knežević je kazala i kako nerealno plaćamo neke cijene u trgovinama.
“Iskoristi se prilika, poskupila je struja, plin i goriva pa se to može ukalkulirati. Tvrdi sirevi su jako poskupili pa je netko rekao da krave ne rade na dizel. Doista apsurdnih situacija ima. Javio mi se čovjek s Koločepa i rekao da u dućanu imaju sol iz Stona koja košta 11,99 kuna, a sol s Paga košta 6,99 kuna. Ako ima logike u transportu i cijenama, ovo što se s Paga dovozi do Dubrovnika bi trebalo biti skuplje nego ono što iz Stona ide to tamo. To je pokazatelj kako to nema puno logike s rastom cijena energenata i cijenom proizvoda”, kazala je Knežević.