Da je Hrvatska mnogima danas obećana zemlja teško je zamisliti generacijama Hrvata koje istovremeno odlaze za boljim plaćama i poslovima u inozemstvo. No, i u bogatijim zemljama radnicima nije uvijek bolje. Inflaciju, preskupe stanove, masovne otkaze vidimo i u zapadnoj Europi zbog čega na Praznik rada prosvjeduju i oni s puno višim standardom od hrvatskog. Kolike su europske plaće i što brine radnike od Dublina do Berlina?
Ako na jednu naciju možete računati da će Praznik rada provesti na ulici u prosvjedu – to su Francuzi. Ako će negdje biti bačen suzavac, bit će tamo. I to u zemlji gdje je prosječna plaća 2,600 eura, gotovo duplo više nego kod nas.
“Prvi maj je politički skup. Od samog početka, Prvi maj je trenutak kada se izražava jedinstvo i pokazuju interesi radnika i radničke klase”, vikao je sa govornice na skupu u Parizu Jean-Luc Melenchon, vođa francuske oporbe. To je nekima tamo dan za potući se s policijom u borbi za bolje plaće i uvjete rada, iako Francuzi, recimo, mjesečno rade dan kraće nego Hrvati. A tu su onda i aktualni potresi poput američkih carina – sindikati su osudili, kako su je nazvali, Trumpizaciju svjetske politike.
Nijemci Prvi maj provode lagano
Iako Trumpove carine stvaraju nove uz već postojeće probleme njemačkoj auto-industriji, nije bilo prosvjeda ispred tvornica automobila, ni prevelikih prvomajskih skupova u Njemačkoj. Osim okupljanja na plažama.
“Mislim da ćemo danas imati puno gostiju jer svi žele biti vani, rashladiti se u vodi i odmarati na plaži”, rekao je jutros Andre Van Den Hovel, vlasnik wakeboard kluba na jezeru Wansee kod Berlina.
Da, unatoč prijetnji recesije – Nijemci Prvi maj provode lagano. S prosječnom plaćom također duplo većom od naše, u ovom trenutku imaju najveću zaposlenost od ’90. Ipak, procjene kažu da ima još 600 tisuća radnih mjesta koje treba popuniti. I dugoročno, tržište rada svake će godine ovisiti o useljenicima, možda i Hrvatima.
Prvomajskih prosvjeda nema ni u Irskoj, zemlji koja je posljednjih godina prosperirala upravo zahvaljujući stranim radnicima, uključujući i puno Hrvata koji su tamo otišli i jer je prosječna plaća skočila preko tri tisuće eura. Baš i zbog masovnog useljavanja, najveći problem u Irskoj sada je kriza stanovanja, s nedovoljno kuća i stanova da se zadovolji potražnja i previsokim rentama. A i Irce brinu Trumpove carine. “Cijene su im nedavno skočile, a to je bilo prije uvođenja carina. Stvari poput čokolade, maslinovog ulja i kave”, kaže Jack White, trgovac povrćem u Dublinu.
Izlazak na ulice?
U kolijevci demokracije prosječno se zaradi nešto manje od 1200 eura mjesečno, ali na Prvi maj se redovno izlazi na ulicu. Tisuće Grka u centru Atene tražilo je veće plaće da lakše podnesu stalni rast životnih troškova. “Radnici u svakom sektoru dobiju plaću prvog dana u mjesecu i ostanu bez novca do 15. Zato se trebamo boriti za bolje uvjete”, kaže Janis Schinas, radnik u prehrambenoj industriji u Ateni. I ne samo prosvjedovati, nego i štrajkati – svi vlakovi, tramvaji i trajekti u Grčkoj stajat će na 24 sata.
Prosvjedovalo se i izvan Europe – od Seula do Santiaga na Kubi, deseci tisuća ljudi marširali su zbog situacije u svojoj zemlji, ali i straha od globalnih ekonomskih previranja. U Americi je najavljeno preko tisuću skupova i svih 50 saveznih država, dobrim dijelom zbog onoga tko je najvećim dijelom kumovao tim strahovima. Američki predsjednik ovako tješi sunarodnjake oko skupljeg uvoza: “Možda će djeca imati dvije lutke umjesto 30, a možda će te dvije lutke koštati nekoliko dolara više nego što bi inače koštale”.
S ovakvim ekonomskim trendovima, možda će dogodine na Praznik rada biti puno više razloga da se izađe na ulice. Gdje god živjeli, prenosi Danas.hr.
