Koliko je rizično ponovno otvaranje škola: ‘Količina virusa kod djece vjerojatno nije toliko visoka’

U tjednima koji dolaze ponovno otvaranje škola značit će kraj izolacije u više europskih zemalja. No dok se čini da je epidemija COVID-19 daleko od općeg popuštanja, je li taj rizik dobro odmjeren?

Obrazovne ustanove otvorit će svoja vrata postupno, počevši od 27. travnja u Norveškoj, 4. svibnja u Njemačkoj i 11. svibnja u Francuskoj i Švicarskoj. U Danskoj su otvorene ovaj tjedan.

Kojim su rizicima izložena djeca i nastavnici? Koje su opasnosti od širenja koronavirusa u školama? Hoće li nastavak nastave ponovno razbuktati epidemiju prije ljetnih praznika?

Koji su rizici za djecu?

Kada se objavi da je umrlo dijete od koronavirusa, svi se šokiraju. Ali ti slučajevi jako su rijetki.

U Francuskoj je do sada od bolesti COVID-19 umrlo dvoje maloljetnika: 16-godišnja tinejdžerka i dijete mlađe od 10 godina.

Teški slučajevi među djecom mlađom od 15 godina čine tek 0,6 posto ukupne brojke u toj zemlji, po podacima Francuske agencije za javno zdravlje.

“Zašto djeca imaju blage simptome i rijetko završe u bolnici? Priznajem da sada na to nemam odgovor”, rekao je za AFP epidemiolog Antoine Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje pri Sveučilištu u Ženevi.

Postoji nekoliko hipoteza, koje se temelje na imunosnom odgovoru djece.

Čini se, dakle, da je malen rizik da će se mladi teško razboljeti nakon povratka u školske klupe i na školska igrališta.

Kakvi su rizici od širenja zaraze?

Drugo pitanje odnosi se na činjenicu da djeca mogu prenijeti virus članovima obitelji ili nastavnicima iako nisu bolesna ili imaju tek blage simptome.

Podaci s tim u vezi manje su jasni, u prvom redu zato jer se teško može utvrditi koliko neke skupine u populaciji mogu širiti virus ako imaju malo simptoma ili ih uopće nemaju.

“Količina virusa kod djece vjerojatno nije toliko visoka, manja je nego kod odraslih”, istaknuo je prof. Jean-François Delfraissy, predsjednik Znanstvenog vijeća za COVID-19, koje savjetuje francusku vladu o epidemiji.

“Nema dovoljno podataka” o prenošenju virusa između djece i s djece na njihove obitelji, dodao je tijekom saslušanja u parlamentu.

“Suprotno gripi kod koje su djeca glavni prenositelji, čini se da u slučaju koronavirusa izlučuju manje virusa”, rekla je prof. Odile Launay, stručnjakinja za zarazne bolesti u bolnici Cochin u Parizu.

“Ostaviti škole zatvorenima, a dopustiti odraslima da se vrate na posao bilo bi besmisleno u smislu organizacije obiteljskog života i javnog zdravlja”, ističe prof. Flahault.

“U tom bi slučaju djecu vjerojatno čuvali djedovi i bake, a to je upravo ono što ne želimo”, ističe taj stručnjak za javno zdravlje.

Testiranje na Islandu, do sada najopsežnije na svijetu, ide u prilog argumentima da djeca imaju malu ulogu u prenošenju virusa. U programu testiranja u toj zemlji, nijedno dijete mlađe od 10 godina nije bilo pozitivno.

Povratak u škole mogu pratiti mjere socijalnog distanciranja i obveza nošenja maski za nastavnike i/ili učenike, čak i pravo da u školu ne dolaze oni koji misle da su izloženi većem riziku, napomenuo je Flahault.

Povratak u škole bit će koristan “kada je riječ o prehrani i pristupu obrazovanju za siromašniju djecu”, ustvrdio je.

Rizik od nove epidemije prije ljeta?

Ako se potvrdi da su djeca slabi prenositelji koronavirusa, više treba strahovati od odlazaka iz škole nego od satova tjelesnog odgoja, smatra pedijatar i infektolog Robert Cohen.

“Dolasci u škole i odlasci trenuci su kada se susreću odrasli. To može igrati ulogu u epidemiji više od same djece”, rekao je za France Info.

“Trebamo znati što želimo. Ako ne otvorimo škole, ne možemo dopustiti da se ljudi vrate na posao. Ukidanje izolacije ne znači da ćemo tijekom ljeta imati nula zaraženih. Dopustit ćemo društvenom i gospodarskom životu da se u određenoj mjeri oporavi i nadati se da ćemo kontrolirati situaciju kako ne bi došlo do blokada bolnica”, rekao je Flahault.

Vijesti.hr