Svijet je u četvrtak komemoracijom u Hirošimi obilježio 70. godišnjicu prve nuklearne bombe u povijesti bačene na taj grad što je navelo Japan na kapitulaciju i donijelo završetak Drugog svjetskog rata.
U 8 sati i 15 minuta po mjesnom vremenu, mlada žena i učenik zvonom su označili točan sat kada je američki bombarder B-29 nazvan Enola Gay, dok je letio na visini od 9.400 metara, ispustio bombu na bazi uranija i posijao vatru i smrt na taj veliki japanski grad.
Uz zvuk golema zvona 55.000 ljudi odalo je počast žrtavama u Memorijalnom parku mira u tome gradu od 1,2 milijuna stanovnika Japana koji je od te tragedije postao simbol pacifizma.
Po naredbi tadašnjeg američkog predsjednika Harryja S. Trumana, 15 kilotona teška nuklearna bombu sa 60 kilograma uranija eksplodirala je na visini od oko 600 metara, izazvaši toplotni val temperature do 5.000 stupnjeva Celzijevih, snažni udarni val brzine 800 km/h i plamene oluje koje su uništile gotovo sve unutar dvanaest četvornih kilometara.
U prvim sekundama usmrćeno je između 70.000 i 80.000 ljudi, da bi u mjesecima koji su slijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao na 140.000.
“Za miran suživot moramo ukinuti apsolutno zlo i nuklearno oružje koje je sam vrhunac nečovječnosti. Vrijeme je da djelujemo”, rekao je nakon minute šutnje gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui i zatim prepustio riječ djeci.
Na svečanosti je bio premijer Shinzo Abe uz izaslanike iz 100 zemalja, što je najveći broj dosad u svim svečanostima održanima u Hirošimi. Američka veleposlanica bila je Caroline Kennedy, a uz nju podtajnica zadužena za kontrolu naoružanja Rose Gottemoeller, najviša američka dužnosnica koju je Washington dosad poslao na godišnju komemoraciju u Hirošimu.
“Kao jedina zemlja pogođena atomskom bombom (…) zadali smo si zadaću stvoriti svijet bez nuklearnog oružja”, rekao je Abe i dodao “Na nama je odgovornost da naraštajima posvuda u svijetu objasnimo nečovječnost nuklearnog oružja”.
Premijer je rekao da će Japan na Općoj skupštini UN-a ove godine podnijeti novu rezoluciju za ukidanje nuklearnog oružja.
Tri dana poslije Hirošime iz zrakoplova Bock’s Car bačen je na Nagasaki 4.500 kilograma težak “Debeljko”, a broj žrtava u prvim trenutcima nakon eksplozije kreće se od 40.000 do 80.000.
Zbog radijacije i teških bolesti koje su se zatim razvile, broj ljudi koji su umrli od posljedica dviju atomskih bombi je u kolovozu 2014. dosegao brojku od 450.000, od kojih je 292.325 žrtava iz Hirošime, a 165.409 iz Nagasakija.
Bomba bačena na Nagasaki bila je bazirana na plutoniju.
Sedam desetljeća nakon američkih bomba na Japan, atomsko oružje i dalje dijeli svijet. Neki povjesničari ocjenjuju da je to oružje prištedjelo velik broj novih žrtava i spriječilo kopneni napad na japanski arhipelag, dok drugi tvrde da je Japan bio blizu poraza i da dvije bombe nisu bile potrebne da završe rat.
Pedeset šest posto Amerikanaca danas smatra da su napadi na Hirošimu i Nagasaki bili opravdani, prema anketi koju je u veljači proveo američki Institut Pew Research Center.
Sasvim drukčije misle Japanci – 79 posto japanskih ispitanika za isti je američki institut reklo da su bombe bile neopravdane.
Paul Tibbets, pilot Enole Gaya, rekao je u intervjuu objavljenom 2002., pet godina prije smrti “Znam da smo učinili što smo morali”.
Washington, vrlo blizak saveznik Tokija nakon Drugog svjetskog rata, nije nikada službeno izrazio ispriku za ta bombardiranja.
