Otočani mogu odahnuti.
Započela je javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, objavljeno je danas na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Ovim zakonskim izmjenama koje predviđaju znatno veće kazne za nelegalne berače smilja konačno bi se trebalo stati na kraj njihovom divljanju na terenu.
Priopćenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode prenosimo u cjelosti.
„U izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode krenuli smo kako bi unaprijedili sustav zaštite prirode. Zakon će se postrožiti preko odredbe za fizičke osobe koje nepropisno sakupljaju smilje ili neku drugu zavičajnu divlju vrstu. Također, prihodi od koncesija u zaštićenim područjima ubuduće bi se uplaćivali u proračune javnih ustanova koje o njima brinu kako bi lakše realizirale nove projekte i održivo upravljale područjem. Izmjenama Zakona želimo poboljšati sustav zaštite prirode kroz učinkoviti nadzor i podjelu odgovornosti, a u onim dijelovima prirode gdje je to dopušteno omogućiti razvoj i stvaranje zelenih radnih mjesta“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom početka javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode koja će trajati 30 dana.
Aktualnim Zakonom nije definiran prekršaj za fizičku osobu te fizičku osobu obrtnika koji nepropisno sakuplja zavičajne divlje vrste, već samo za tvrtke, što se izmjenama planira promijeniti. Povećali bi se i iznosi kazne. Tako bi se za nepropisno korištenje zavičajnih divljih vrsta, primjerice smilja ili gljiva, plaćale kazne u visini od 25.000 do 200.000 kuna. Trenutne kazne propisane Zakonom o prirodi iznose od 15.000 do 25.000 kuna. Izmjenama Zakona inspekcija zaštite prirode bit će još efikasnija u svom radu te će imati veće ovlasti u borbi protiv nelegalnih berača smilja.
Naknade za koncesiju koje daju Ministarstvo ili jedinice lokalne samouprave ubuduće bi se uplaćivale u proračune javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjem umjesto u državni ili lokalni proračun, kako je trenutno regulirano. Ovim prijedlogom želi se doprinijeti jačanju proračuna javnih ustanova i ubrzati realizacija projekata održivog razvoja koji se provode u zaštićenim područjima.
Unaprijedio bi se i postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu skraćivanjem rokova za provedbu postupka. Izmjene Zakona potrebne su i zbog spajanja Državnog zavoda za zaštitu prirode i Agencije za zaštitu okoliša u Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu. U sklopu izmjena planira se i dodatno usklađivanje s propisima Europske unije i nacionalnim zakonima.
Više informacija o javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode mogu se pronaći na internetskoj stranici Vlade Republike Hrvatske za e-Savjetovanje: https://savjetovanja.gov.hr/“, navode u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.