Net.hr je razgovarao s medicinskim sestrama i tehničarima koji već nekoliko godina na sudovima utjeruju iznose od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna koje su izgubili zbog pogrešnog izračuna radnih sati za blagdane
Oglas
Medicinska sestra I.Z. s odjela torakalne kirurgije u bolnici Jordanovac, pod kapom KBC-a Zagreb, radi 15 godina u svojoj struci i na pitanje “je li teško” odgovara poput mnogih drugih radnika u zdravstvu, da je to i poziv i način života, da je bila spremna na to što je čeka. “Težak je to posao, uvijek možemo govoriti o tome da bismo htjeli biti bolje plaćeni, ali kad smo već plaćeni koliko jesmo – boljelo je kad smo vidjeli nepravdu, nepravilnosti u izračunima dežurstava, rada vikendom i blagdanom. Razgovarali smo, bunili se, nije išlo, pa smo krenuli s tužbama”, kaže u razgovoru za Net.hr. Ona je tužila KBC Zagreb 2018. godine za pogrešne izračune iz 2013. i 2014. godine, piše Đurđica Klancir za Net.hr.
U veljači ove godine dobila je presudu na Općinskom sudu u Zagrebu, KBC Zagreb joj je dužan isplatiti “2.344,35 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa”, a sud je presudio da je KBC Zagreb dužan i “na ime parničnog troška isplati iznos od 5.500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. veljače 2021. godine”.
Slučaj je sada na višoj instanci, na Županijskom sudu, a ako sve prođe u korist medicinske sestre I.Z., ona će u ovim teškim vremenima dobiti dio plaće koji joj nije isplaćen, dobit će i satisfakciju, a KBC Zagreb novi trošak, ali sada, zbog parničnih troškova i zateznih kamata – mnogo veći nego da je odmah izračunavao rad blagdanom kako treba. Sve se to moglo izbjeći da je KBC Zagreb izračunavao kako je trebalo.
250 presuda u korist radnika
No, tužba medicinske sestre I.Z. je samo jedna od mnogih sličnih. Domagoj Kovač, pravni savjetnik sindikata “Medicinske sestre/tehničari zajedno” objašnjava da je u ovom trenutku u Hrvatskoj oko dvije tisuće gotovo identičnih tužbi. Iz 35 zdravstvenih ustanova oko dvije tisuće zaposlenika podnijelo je tijekom 2018. godine tužbe zbog nepravilnog izračunavanja plaća za rad blagdanom i vikendom. U ovom trenutku oko 250 tužbi je presuđeno na Općinskim sudovima diljem Hrvatske i to sve u korist radnika. Također, svi slučajevi koji su prošli i županijske sudove su potvrđeni u korist radnika. U većini slučajeva tuženici, a to su zdravstvene ustanove, traže reviziju postupaka na Vrhovnom sudu, a tu dolazi do zanimljivog procesa. U ovom trenutku su na Vrhovnom sudu dva prijedloga za reviziju odbačena, a oko pedesetak zahtjeva za reviziju je usvojeno.
Dakle, iako su svi općinski sudovi diljem Hrvatske presudili u korist radnika, iako su sva četiri županijska suda nadležna za postupanje po žalbama iz radnih sporova presudila u korist radnika, iako, dakle, pravničkim rječnikom, nije bilo različite prakse, odnosno, svi suci pred kojima su se našli predmeti medicinskih sestara, tehničara iz različitih bolnica u Hrvatskoj – Vrhovni sud je za dio slučajeva odredio reviziju.
“Poznato je da je Vrhovni sud zauzeo zajednički stav u korist radnika u slučaju tužbi državnih službenika za rad blagdanom, a nije nam jasno zašto to ne želi učiniti sada za zdravstvene radnike, kao javne službenike, nego u nekim slučajevima odbacuje reviziju, a u drugima dopušta. S obzirom na sve što ovih dana slušamo o pravosuđu, o zakulisnim igrama i mogućoj instrumentalizaciji u korist moćnijih, počinjemo se pitati jesmo li mi u ovom slučaju ‘niža vrsta’ kojoj se želi zagorčati život… Prijeti li nam opasnost da izgubimo borbu za par stotina kuna, da moramo plaćati parnične troškove bolnicama u kojima radimo?”, ogorčen je Krunoslav Kušec, medicinski tehničar, ujedno i predsjednik sindikata “Medicinske sestre/tehničari zajedno”.
Kušec: Ne pristajemo na zakidanje
Na pitanje gdje su korijeni problema, kako to da bolnice u Hrvatskoj nisu htjele obračunavati te radne sate bez sudskih tužbi, Krunoslav Kušec kaže da je moguće da su očekivali da radnici neće “gnjaviti” zbog tih “nekoliko kuna”, ali i da je problem u nejasnim pravnim propisima i zakonodavstvu, od Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH do tumačenja kolektivnih ugovora. “Sve se pretvorilo u šumu kojekakvih propisa, a uprave bolnica su oboružane pravnicima koji, naravno, sve interpretiraju u njihovu korist. Zato se i organiziramo kroz sindikate, zato se i moramo boriti, ali i svjedočimo neprestanim pokušajima izigravanja”, kaže Krunoslav Kušec, medicinski tehničar iz KBC-a Zagreb, lider sindikata, ali prije svega predani radnik koji se i dobrovoljno javio za rad na Covid odjelu u Kliničkoj bolnici Dubrava.
“Mi se dajemo 100 posto na svojim radnim mjestima i ne želimo da nas zakidaju. Izračunali smo svaku kunu za koju su nas nastojali zakinuti i tužbe su se pokazale kao jedini ispravni put. Imam informacije da su upravo zahvaljujući našim tužbama pojedine bolnice počele izračunavati rad blagdanom kako treba. I to je već pobjeda. I nadam se da nas pravosuđe neće izigrati. A nakon ovog što pratimo, ovu borbu za šefovsko mjesto na Vrhovnom sudu i sve što je o tome rekao predsjednik države, Zoran Milanović, priznajemo da se pitamo je li moguće da ćemo biti još jednom poniženi zbog toga jer smo morali sudski utjerivati dugove od nekoliko kuna do nekoliko tisuća, komentira Kušec.
Poslali smo upit i Vrhovnom sudu, posebno nas je zanimalo kako je moguće da se unatoč tome što su svi sudovi na nižoj instanci presudili u korist radnika, na Vrhovnom sudu u pojedinim slučajevima dopušta revizija, a u drugima ne, te zašto je za gotovo iste sudske sporove državnih službenika Vrhovni sud zauzeo zajednički stav, a u ovom slučaju ne.
Vrhovni sud: ‘Ne prejudiciramo shvaćanje u povodu revizije’
“Vrhovni sud Republike Hrvatske na temelju Ustava zadužen je za ujednačavanje sudske prakse. Jedno od sredstava za ostvarenje tog cilja je i izvanredni pravni lijek, revizija, koja se osim u zakonom propisanim iznimkama može podnijeti ako je njeno podnošenje povodom prijedloga stranaka dopustio Vrhovni sud, ako je zaključio da se radi o pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu”, stoji u odgovoru koji potpisuje Željko Pajalić, glasnogovornik Vrhovnog suda RH.
“Iako se dopuštenje revizije u javnosti uglavnom povezuje s različitom praksom viših sudova, što je vrlo plošan i simplificiran pristup jer se radi samo o jednom od primjerice navedenih razloga, revizija se može dopustiti i kad se radi o predmetima koji zbog velikog broja zainteresiranih, njihove važnosti za slične i buduće sporove, primjerice, vezane za tumačenja kolektivnog ugovora, imaju svoju opću važnost. Pri tome, dopuštenjem revizije ili odbacivanjem prijedloga za dopuštenje revizije, Vrhovni sud ne zauzima pravna shvaćanja, niti prejudicira kakvo će shvaćanje biti zauzeto u povodu podnesene revizije”, pojašnjava u pisanom odgovoru Pajalić. On je također dodao da se ne može upuštati u komentiranje “pravnih shvaćanja” o predmetu spora “koji će biti predmet odlučivanja vijeća Vrhovnog suda povodom podnesenih revizija, osim što bi ih se moglo kvalificirati kao dizanje nepotrebne panike i pokušaj utjecaja na odluke suda”.
S obzirom na to da je i medicinskim radnicima koji su pokrenuli tužbe poznato kako je Vrhovni sud postupio u slučaju državnih službenika, te s obzirom na činjenicu da se predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković upravo žestoko bore oko procedure imenovanja predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda, nije li pretjerano da se upit o postupcima Vrhovnog suda o izračunima plaća medicinskih sestara – smatra “dizanjem nepotrebne panike” i “pokušajem utjecaja na odluke suda”?
