Ako epidemiju ne budemo imali pod kontrolom na ljeto, jasno je da nećemo biti tržište na koje će druge zemlje dozvoljavati da njihovi turisti idu. Ako 40 do 50 posto populacije ne bude imuno, najesen možemo očekivati rasplamsavanje epidemije, kazao je Zlatko Trobonjača za Novi list.
– Ako nam je za kolektivni imunitet potrebno 70 posto zaštićenosti, no to znači da bi trebalo cijepiti preko 70 posto populacije da to postignemo jer, kao što znamo, oko pet posto slučaja je nereaktivnih, a s AstraZenecom je to i više, što znači da treba procijepiti preko 80 posto ljudi da bi se postigao kolektivni imunitet od 70 posto. Također znamo da preko 10 posto ljudi koji prebole COVID-19 ne razviju kvalitetnu imunost i po toj logici se mogu ponovo zaraziti novim virusom, što je također jedan rizik. Kad računate da u Hrvatskoj živi četiri milijuna ljudi, a 70 posto je oko 2,8 milijuna ljudi, trebalo bi cijepiti oko tri milijuna ljudi da postignemo kolektivnu imunost na razini Hrvatske, ističe Trobonjača.
Prema njegovu mišljenju, zabrinjavajuće je što slaba procijepljenost otvara mogućnost ponovnom rasplamsavanju epidemije sljedeće jeseni. Tu je i turistička sezona, koja bi u zemlji koja ima slabu kolektivnu imunost mogla biti ozbiljno ugrožena, piše Novi list.
– Ono što je za nas bitno je i turistička sezona, znamo koliko ovisimo o turizmu i ako epidemiju ne budemo imali pod kontrolom na ljeto, onda je jasno da mi nećemo biti tržište na koje će druge zemlje dozvoljavati da njihovi turisti idu, što može predstavljati velik problem. Ako ne budemo imali donekle kvalitetan imunitet i oko 40 do 50 posto populacije ne bude imuno, najesen možemo ponovo očekivati rasplamsavanje epidemije. Možda ne u ovom opsegu kakva je bila ove jeseni, ali manja epidemija mogla bi se rasplamsati. Sve ovo može se spriječiti odgovarajućom dinamikom cijepljenja, a to bi trebalo biti barem deset tisuća cijepljenih dnevno, ako ne i 15 do 20 tisuća. Ako bismo do početka srpnja željeli imati imunost 50 posto populacije, trebalo bi biti imuno preko dva milijuna ljudi. Kad podijelite dva milijuna ljudi na tih 150 dana koliko je preostalo do srpnja, dobit ćete broj koliko bismo na dnevnoj razini ljudi trebali cijepiti da ispunimo tu kvotu. S ovom dinamikom cijepljenja koju sad imamo jasno je da će to biti nemoguće. Pretpostavljamo i da bi i cjepivo Johnson&Johnson moglo biti odobreno u veljači, a to je jedino cjepivo koje se aplicira u samo jednoj dozi. No sva ostala cjepiva dolaze u dvjema dozama što znači da nama za procjepljivanje dva milijuna ljudi treba isporučiti četiri milijuna doza cjepiva. To je do ljeta nemoguće i moramo odmah reći da se to sigurno neće dogoditi, jasan je Trobonjača.
Sve su glasnija i razmišljanja da je AstraZeneca, čije se cjepivo od prosinca aplicira u Velikoj Britaniji, zapravo prodala doze trećim zemljama. Spominje se i verzija da je to kazna Europskoj uniji, koja još nije odobrila njihovo cjepivo.
– I naš je premijer neki dan spominjao otimanje cjepiva i vjerojatno se događa da bogate zemlje dolaze kod farmaceutskih kompanija i nude više novca za istu količinu cjepiva. Ja ne znam kakvi su to ugovori koje smo mi potpisali i smiju li to kompanije raditi, no meni se čini da ne smiju. Ako već imate potpisan predugovor za određenu količinu cjepiva, nisam siguran da se to cjepivo može preusmjeriti drugim zemljama koje više plate, no čini mi se da se to događa, što je jako loše za nas, upozorava Trobonjača.
Mutacije virusa
U situaciji kad svijet bilježi nove sojeve koronavirusa, koji su pritom zarazniji a potencijalno i smrtonosniji, drastično smanjenje raspoloživih doza cjepiva i slab kolektivni imunitet otvara put novim mutacijama virusa.
– Što epidemija duže traje, veća je mogućnot da se pojave mutante. Ako to želite izbjeći, onda morate što prije epidemiju zaustaviti. Vidjeli smo se da su se novi sojevi pojavili u Brazilu, u Južnoj Africi i u Velikoj Britaniji. Hoće li se pojaviti neka imunoevazivna mutanta, tj. koja izbjegava imunost – sigurno da hoće ako epidemija bude trajala dvije ili tri godine. To znači da će se svi oni koji su virus preboljeli prethodno ili koji su cijepljeni morati ponovo cijepiti, a to je jedna dodatna komplikacija koja bi se trajanjem epidemije mogla pojaviti. Ja se bojim da će cijeli ovaj problem s koronavirusnom infekcijom trajati nekoliko godina. Ako se mutanta brže širi, logično je da će upravo ta varijanta prerasti sve druge verzije virusa, a ova će preuzeti dominaciju, objašnjava Trobonjača za Novi list.
Postojeća cjepiva, kako kažu, daju dobru zaštitu, bolju od prebolijevanja virusa, a ljudi koji se cijepe najvjerojatnije će imati dobru zaštitu i nekoliko godina protiv izvorne verzije virusa. Daljnji razvoj cjepiva protiv mutanti koronavirusa, kako tumači Trobonjača, nije upitan i trebao bi se odvijati puno brže od procesa koji je prethodio razvoju izvornog cjepiva.
– Kad govorimo o mutantama, moramo znati da mi uvijek govorimo o proteinu šiljka jer je to imunodominantan protein, a to znači da se naš najsnažniji imunosni odgovor javlja baš protiv tog proteina. Po toj logici ako virus želi zavarati naš imunosni sustav, onda će on napraviti mutaciju baš na tom proteinu. To virus čini i temeljem mutacije u tom proteinu. Virus tada postiže neke svoje prednosti, lakše se širi, izaziva jaču infekciju, bolje se replicira, a po svemu sudeći povećava i smrtnost i težinu bolesti. To i jest za očekivati jer ako se postižu veći virusni titrovi unutar čovjeka, onda i težina bolesti može biti veća. U takvim slučajevima u vakcini možete prilagoditi gentski materijal koji se pakira u vektore novoj vrsti proteina koji se nalazi u mutanti. Primjerice, dosad je gRNK kodirala S-protein izvorne vuhanske varijante virusa, a sada kad se pojavi mutanta u kojoj imamo malo drugačiji protein, onda će se samo u postojeće vektore sintetizirati novu gRNK ili novu DNK u adenoviruse i pakirati u vektore – lipidne nanočestice ili adenoviruse. Cijela tehnologija cjepiva je razrađena i ona omogućava vrlo brzu prilagodbu mutacijama. Klinička testiranja će se morati napraviti, ali ona će biti brža od onih koja su provođena kod izvornog cjepiva. To je proces od nekoliko mjeseci do dolaska takvog cjepiva na tržište, zaključuje Trobonjača.
Voda na mlin antivakserima
Kako piše Novi list, smanjenje isporučenih doza u odnosu na već prethodno postignute dogovore, a pogotovo spekulacije o tome da farmaceutska industrija doze preusmjerava u zemlje koje ponude više, opasno bi mogle ugroziti i samu kampanju cijepljenja. S ovom konstatacijom slaže se i imunolog Trobonjača.
– Naravno da u takvoj situaciji antivakserski pokreti dolaze na svoje. Oni sada mogu reći: »To smo vam cijelo vrijeme govorili, cjepivo je štetno, industrija ga pokušava utrapiti onome tko više da, u pitanju je samo profit i ništa drugo«. U ovom slučaju voda ide na njihov mlin. No bez obzira na to, smatram da bismo što se tiče spremnosti na cijepljenje, bez problema mogli cijepiti preko dva milijuna ljudi. Problem je u dinamici isporuke i pitanju dokad će ovaj zastoj trajati, smatra Trobonjača.
