Od samog početka epidemije u Hrvatskoj imamo ukupno 1166 izlječenih osoba
Nacionalni stožer za civilnu zaštitu sad već tradicionalno od 14 sati obavještava o stanju s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je osam novooboljelih, a četiri osobe su preminule. Ukupno, zaraženo je 2047 osoba otkako je počela epidemija. Preminulih je sad 63 otkako je počela epidemija.
Oporavilo se 66 osoba unazad 24 sata, što znači da je ukupno oporavljenih osoba 1232.
“Znate da smo se pripremali na dolazak virusa u Hrvatsku i pripremili smo se na adekvatan način. Formirali smo sekundarne i tercijarne centre. U sklopu druge faze sektorskih mjera dolazi de reaktivacije zdravstvenog sustava”, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš pa nastavio:
“Dogovoreno je da se ažuriraju sve liste čekanja za one koji su naručeni na dijagnostičke i terapijske postupke. Svi bolesnici će biti obaviješteni o novim terminima. Moramo naglasiti da se mora pojačati kooordinacija s liječnicima obiteljske medicine jer se sva priprema mora obaviti kod liječnika. Povećat će se broj usluga u dnevnoj bolnici. Organizirat će se poliklinički rad uz naručivanje kako bi se smanjila gužva. Nadalje, povećat će se broj usluga kroz dnevnu bolnicu i kirurgiju, a organizirat će se i poliklinički rad uz dogovore termina. Dvije radne smjene će biti od 8 do 20 sati, a po potrebi i vikendom.”
Odmah se nadovezao i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
“Vidjeli ste da imamo svega osam novooboljelih u zadnja 24 sata, što je iznimno povoljna epidemiološka situacija. Što se tiče potpune reaktivacije zdravstvenog sustava, imamo kredit popuštanja mjera i počeli smo s prvom fazom jučer. Mi smo od deset zemalja na drugom mjestu po incidenciji. Nižu incidenciju na milijun stanovnika ima samo Mađarska. Sve druge zemlje imaju puno više od nas, uključujući Sloveniju, Švedsku, Belgiju… Što se tiče broja umrlih, naša je najniža – 14 na milijun stanovnika. Mađarska ih ima 30, Srbija 19, Finska 35… Ovo su rezultati, ovo nisu mjere, našeg rada. Ostvarili smo ga svi zajedno – epidemiolozi, Stođer, mediji, Vlada, ali i svi građani koji su nas slušali”, naglasio je Capak.
“Napravili smo “draft” verziju upute za vrtiće, škole i održavanje državne mature. Naravno, odluka o povratku u škole nije na epidemiolozima nego resornom ministarstvu. Napravili smo epidemiološki okvir kako se odvijati nastava, to je naš dio posla. I u suradnji s Ministarstvom, sve će biti poznato u četvrtak”, kazao je Capak pa se osvrnuo na održavanje misa:
“Nadam se da će sutra biti poznati svi detalji, oko svega raspravljamo i mislim da smo se usuglasili.”
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuo se na praćenje građana preko njihovih mobilnih uređaja. Jer, situacija je sad bitno bolja no prije nekoliko tjedana, kad se pričalo o potrebi praćenja, što nekako sugerira da praćenje više nije potrebno.
“Kad govorimo o praćenju kontakata radi se o epidemiološkoj mjeri, tu postoji cijeli niz načina, od prvog dana se u svijetu, govori o korištenju mobilnih aplikacija koji bi taj proces mogli ubrzati. Da bi se to sve radilo na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštivanje privatnosti i GDPR-a. Danas se moglo čuti da već sedam ili osam država članica EU već ima takva tehnološka rješenja koja koristi. Nekih 11 ili 12 je reklo da je u pripremnoj fazi da se to pusti u rad jer svi to vide kao mogućnost kojom bi se spriječila ili umanjila brzine širenja zaraze tog drugog vala koji bi mogao doći na jesen. Njemačka će to napraviti u petom mjesecu. Tako da vjerojatno će EU tu ići prema nekakvim zajedničkim rješenjima jer to je bitno. Ukoliko bi postojao jedan takav sustav svi bi znali s čime se suočavaju. Opet, ovisi sve o epidemiološkoj situaciji. Sve naše odluke mogu trajati najdulje dok traje epidemija. Ali imamo odluke koje su donesene i promijenjene”, objasnio je Božinović.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu Alemka Markotić, osvrnula se na koronavirus kod djece, koji kao da se oteo kontroli u Velikoj Britaniji.
“Srećom, ovaj virus nije uzrokovao veliki pobol kod djece. Bilo je pojedinačnih slučajeva teže bolesti kod djece, ali rijetko. Kod opasnih i teških bolesti u samom početku bolesti, virus ili bakterije mogu suprimirati naš sustav, što omogućava tom mikroorganizmu da se razmnožava. Nakon toga vrlo često nastaje jedna jača upala koja je sastavljena iz cijelog niza… Koja može biti i štetna, to je kao jedan rat između mikroorganizma i naše obrane, kako u svakom ratu nastane šteta, tako i na našim stanicama može nastati šteta. Isto tako neki mikroorganizmi mogu koristiti nađe stanice i stimulirati neke stanice koje su zadužene za nešto drugo. Sve vrste upale dolaze do toga da imamo teški klinički oblik”, pojasnila je Markotić.