Jedna skupina je dobila cjepivo MenACWY, koje štiti od meningitisa ili sepse, a druga probno cjepivo ChAdOx1 nCoV-19
Sveučilište Oxford jedno je od 170 mjesta u svijetu gdje se trenutno tesitra cjepivo protiv Covida-19. Znanstvenici su svoje cjepivo nazvali o ChAdOx1 nCoV-19. Jedan od sudionika koji se nalazi u kliničkom ispitivanju Oxfordovog cjepiva je za BBC opisao svoje iskustvo u testiranju koje, kako tvrde s Oxforda, do sada otišlo najdalje kada je u pitanju razvoj cjepiva protiv korone.
Javio se nakon objave na Twitteru
Richard Ficher jedan je od 1077 ljudi koji su se odlučili “volontirati za znanosti” i pomoći u borbi protiv pandemije.
“Idućih tjedana naučit ću kako je to biti sudionikom jednog od najznačajnijih pokušaja borbe s pandemijom koronavirusa”, opisao je svoje iskustvo iz bolnice u kojoj se vrše testiranja.
Istraživači su 20. srpnja trebali objaviti rezultate ovog kliničkog istraživanja koje bi trebalo potvrditi da je cjepivo sigurno i da može izazvati imunološki odgovor. Nakon ove faze slijedi ona u kojoj će se testirati još tisuće ljudi, ali ovoga puta, osim iz Velike Britanije, volonteri će biti i iz Brazila i Juže Afrike.
Fiscer je napisao i kako se za testiranje prijavio nakon što je u objavi na Twitteru jednog filozofa s Oxforda vidio da se razvija cjepivo za koronu i to dosta brzo.
“Smjesta sam ispunio obrazac na web stranici i dobrovoljno se prijavio za volontiranje”, kazao je Fisher. Nekoliko tjedana kasnije slušao je objašnjena stručnjaka s Oxforda koji im je opisao kako će eksperiment izgledati te na koje nuspojave treba obratiti pažnju.
Nuspojave
Podijeljeni su u dvije skupine. Jedna je dobila postojeće cjepivo MenACWY, koje štiti od meningitisa ili sepse, a druga probno cjepivo ChAdOx1 nCoV-19. Nije se koristio interni placebo kako bi druga kontrolna skupina razvila određene simptome kako ne bi shvatili u kojoj s skupini nalaze.
“To je cjepivo izrađeno na oslabljenoj verziji virusa obične prehlade od kojeg se obično zaraze čimpanze. Ta je tehnika razvijena još prije ove pandemije, u vrijeme borbe s epidemijom MERS-a i ebole. I zato su uspjeli tako brzo odgovoriti i na Covid-19”, prepričao je tumačenja Oxfordovih znnastvenika
“Kao i u svakom kliničkom ispitivanju, potrebno je osigurati da sudionici budu svjesni mogućih nuspojava, od onih blagih do rijetkih i teških (Guillain-Barreov sindrom, koji uzrokuje jaku slabost i može biti fatalan)”.
“Iako znam da su rizici mali, ne mogu poreći da je pomalo zastrašujuće čuti ih sve odjednom”, pojasnio je Fisher i dodao da su na pregledu volonteri bili upoznati i s “teoretskom mogućnošću” da cjepivo može pogoršati učinke koronavirusa.
Ipak, laknulo mu je kada je čuo da su tisuće ljudi već primile cjepivo i da nisu imali ozbiljnih nuspojava, što je 20. srpnja i objavljeno i u znanstvenom časopisu Lancet.
Dugotrajni proces
Tjedan dana kasnije, Fisher je dobio injekciju i do kraja ispitivanje neće znati je li njegovo cjepivo pravo ili kontrolno.
“Sljedeća faza traje dugo. Sudionici su podijeljeni u skupine, od kojih svaka ima drugačiji raspored prijavljivanja simptoma, testiranja i davanja uzoraka krvi”, kazao je Fisher. Svoje uzorke morat će slati jednom tjedno naredna četiri mjeseca.
“Iako je cjepivo s Oxforda već pokazalo obećavajuće rezultate, radi se o samo 1000 ljudi. Da bi se cijepili milijuni ili čitavo čovječanstvo potrebna je ona razina pouzdanosti do koje se može doći samo strpljenjem i ispitivanjima”, smatra Fisher koji smatra da je ovo nužan i dugotrajan proces koji mnogi ne shvaćaju kada je u pitanju testiranje cjepiva.
“Spoznaja da su izgledi 50:50 da sam dobio dozu obećavajućeg cjepiva tješi me i mirniji sam, ali zbog toga sigurno neću promijeniti svoje ponašanje. Sve dok ne budem siguran da sam primio cjepivo koje djeluje, štiteći svoju ženu, kći, prijatelje, obitelj i neznance koje srećem na ulici i dalje ću slijediti upute za socijalno distanciranje”, zaključio je Fisher.
Vijesti.hr