Rast cijena nekretnina potaknut državnim subvencijama, rast javnog duga i problemi s vraćanjem kredita.
To su tri rizika s kojima se trenutno suočava Hrvatska, kako stoji u najnovijoj HNB-ovoj analizi financijske stabilnosti.
Tako u HNB-u tvrde da su koronavirus i zatvaranje gospodarstva učinili svoje – poduzeća su ranjiva, a prerano prepuštanje mjera pa samim time i mnogih poduzeća tržištu moglo bi dovesti do zatvaranja dijela poduzeća i rasta nezaposlenosti, pišu Vijesti.hr
U Hrvatskoj narodnoj banci izračunali su da su državne pomoći tijekom epidemije lani iznosile 4,4 posto BDP-a, odnosno 16 milijardi kuna. Od tog iznosa, na potpore za plaće isplaćeno je 7,57 milijardi kuna, oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa bilo je teško 5,9 milijardi kuna, javni krediti iznosili su 1,5 milijardi kuna, a javne garancije tvrtkama oko jedne milijarde kuna. Uz to, tvrde u HNB-u, poslovne banke i HBOR odobrili su moratorije u vrijednosti 37 milijardi kuna.
Ono što je zanimljivo, cijelo to vrijeme, a govorimo o koronavirusu i zatvaranju gospodarstva zbog borbe s pandemijom, tržište nekretnina, odnosno cijene istih, neprestano rastu i to u nekoliko gradovca. U HNB-u tvrde da je rast cijena stanova povezan i s državnim subvencijama.
U HNB-u također ističu da je trenutačna razina prosječnih cijena stambenih nekretnina na dosad najvišim razinama povezana i s programom subvencioniranja stambenih kredita APN-a. Osim subvencioniranja, na aktivnost tržišta nekretnina u Zagrebu utječu i drugi čimbenici: povoljni uvjeti financiranja, smanjen broj turista, napuštanje centra zbog nepovjerenja u sigurnost starijih zgrada građenih prije uvođenja protupotresnih pravila ili njihova saniranja i smanjivanje uredskih kapaciteta poduzeća uz uvjerenje da će se rad od kuće nastaviti i nakon završetka pandemije, kažu u HNB-u.
Isto tako, tvrde da nastavak pooštrenih epidemioloških mjera dovodi do pogoršanja sposobnosti otplate dugova privatnog sektora povećavajući rizik za solventnost poduzeća. Ističu da kreditni rizik nastavlja rasti unatoč značajnom priljevu javnih sredstava.
Na kraju, također, napominju da bi dobit banaka u 2020. mogla iznositi oko polovine one ostvarene u 2019., dok se za ovu godinu HNB boji rasta udjela nenaplaćenih kredita.