Krizni Eko Stožer Marišćina poziva građane na javnu raspravu o sanaciji jame Sovjak

Idi na originalni članak

Krizni Eko Stožer Marišćina poziva građane u srijedu, 30.rujna, u 17 sati u Dom Hrvatskih branitelja Viškovo na javno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš sanacije lokacije visoko onečišćene opasnim otpadom “Sovjak” u Općini Viškovo. Ondje će predstavnici nositelja zahvata i ovlaštenika neposredno raspravljati odgovarati na pitanja zainteresirane javnosti.

Oglas

“Radovi na sanaciji dovest će do „uzbunjivanja  sustava“  u dugom periodu, minimalno 56 do 60 mjeseci, te ću vrlo negativno utjecat na okoliš, ljude i imovinu; pojačani promet i transport kamionima, buka, utjecaj na zrak emisija plinova i evakucija stanovnika koji žive u blizini, utjecaj na podzemne vode i tlo onečišćujućih tvari, potreba većeg prostora za skladištenje opasnog materijala, pročišćavanje otpadnih voda i upoj pročišćenih voda u krško podzemlje…”, upozoravaju iz Eko Stožera.

Navode da je “lošim politikama gospodarenja otpadom nastalo odlagalište opasnog otpada Sovjak, u naselju Marinići, u Općini Viškovo, od prvih kuća udaljeno 30-ak metara. Odlagalište je nastalo odlaganjem opasnog otpada rafinerije, brodogradilišta i druge industrije u prirodnu ponikvu dubine 30 i promjera 90 metara, ukupne površine od 9485 četvornih metara. Jama Sovjak Planom gospodarenja otpadom RH 2007-2015 uvrštena je u „devet crnih točaka“ i zbog vrlo štetnog utjecaja na okoliš i ljude mora se sanirat. Jama se punila od 1956. do 1990. godine kada je zabranjeno daljnje odlaganje. Tijekom istraživanja provedenih 1997., 2002. i 2007. godine, procijenjen je volumen opasnih tvari u jami Sovjak. Procijenjeno je da količina otpada akumuliranog u jami Sovjak vjerojatno ne prelazi 150.000 kubika, odnosno da se oko 100.000 kubika pada kao posljedica ispiranja dijela topivih komponenti otpada s otpadnom vodom i borinama ispralo u tlo. I crna boja na “zidovima” jame upućuje na to da je ranijih godina razina otpada na mjestima dosezala od 2 do 4 metara više te da se dio (pod)površinskog sloja otpada sustavno s oborinama ispirao u tlo”, te pitaju “gdje je otišlo oko 100 000 kubičnih metara opasnog otpada, jer istraživanja koja potvrđuju ili opisuju širenje otpada nisu nikad izvedena?”

Exit mobile version