ŠTRUCA SA SEDAM KORA

Video |Kruh je i dalje mnogima preskup. Pekar pokušao objasniti zašto, premda je pala cijena žitarice

Idi na originalni članak

Od ponedjeljka kreće zamrzavanje cijena 30 osnovnih proizvoda i vraćanje na razinu od prije 1. siječnja. Među njima nije kruh, ali je brašno i ulje osnovni sastojci od kojih se radi kruh. Pada i cijena struje, ali i dalje jedemo skuplji kruh. Neki čak razmišljaju da počnu mijesiti svoje štruce

Oglas

Kruh i pekarski proizvodi su skuplji, iako su pšenica i brašno u odnosu na lani jeftiniji za oko 50 posto.

“Ne mogu oni to pojeftiniti koliko mi stagniramo s našim primanjima”, kaže Senad iz Zagreba za RTL Danas.hr.

Zato se mnogi snalaze na drugačiji način.

“Razmišljam da sam počnem raditi kruh jer bi prošao jeftinije i jeo bolje. Samo što nemamo vremena”, ističe Branko iz Zagreba.

Ima i onih kojima cijena nije previsoka

“Kupio sam sendviče, peciva, bureke i nije preskupo”, komentira Ahmet iz Zagreba.

Nije ni jeftino.

“Cijena pšenice pada, a i nakon turističke sezone to otvara mogućnost spuštanja cijena kruha i pekarskih proizvoda. Očekujem da će u idućim mjesecima do toga i doći”, objašnjava agroanalitičar Robert Jurišić.

Nekima smanjenje cijena još nije opcija

“Ne planiramo poskupljenja, ali nam trenutačna situacija ne dopušta ni snižavanje cijena”, ističe suvlasnik pekarnice Karlo Vulin.

I zbog rasta cijena kruha kupci negoduju, pekari to objašnjavaju rastom cijena inputa i kažu onih osnovnih vrsta kao što je polubijeli ima i 1,20 eura.

Iako se cijene razlikuju, prosječna cijena pšeničnog bijelog kruha kreće se oko 1,93 eura. Polubijeli se može naći za 1,83 eura, a miješani za 1,59 eura.

“Cijene žitarice nešto padaju, ali to je burzovna roba, ali te su razlike male. U pekarstvu cijena materijala nije najveći trošak. Najveći je trošak cijena rada ljudi, rez ali i cijena kartona. Ambalaža je otišla jako. To što je cijena žitarice pala, nažalost se neće osjetiti u gotovom proizvodu”, dodaje Vulin.

Najvećih 10 pekarskih tvrtki u prošloj je godini ostvarilo oko 486 milijuna eura prihoda. Rast je to od 21,6 posto. Prije oporezivanja dobit deset najvećih bila je 7,3 milijuna eura, čak 15,2 posto manje nego godinu ranije.

“Godine 2022. taj je sektor povisio prihode, ali ne i dobit jer, iako su oni dizali cijene, s druge strane ulazni su troškovi rasli puno više”, komentira direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Previše za mnoge s malim ili nikakvih primanjima kojima i sitniš iz Manduševca puno znači, donosi RTL Danas.hr.

Exit mobile version