KUPUJTE PAMETNIJE

Kupuje se previše i sad se baca hrana, dok socijalne samoposluge zjape prazne: ‘Apeliramo, stiže Uskrs…’

Idi na originalni članak
Foto: Unsplash/M.D.

Uz malo truda svaka osoba može pronaći način da zbrine višak hrane, čak i kada je riječ o gotovim obrocima

Oglas

Povodom Svjetskog dana prava potrošača, Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) organizirao je manifestaciju “Održivi doručak”, ove godine u sklopu projekta koji za cilj ima smanjenje bacanje hrane za vrijeme pandemije COVID-19, prenose Vijesti.hr.

Tako se poticala građanska svijest vezana uz problem prekomjernog bacanja hrane u Republici Hrvatskoj, a u svrhu promjene svakodnevnih obrazaca potrošnje, piše Glas Slavonije.

Doručkovalo se u Čepinu, a razgovaralo se i o načinima na koji građani svakodnevno mogu zabrinuti svoje viškove hrane te se na taj uključiti u procese održivog razvoja.

“Proteklih mjeseci ljudi su kupovali previše, a time su se u kućanstvima stvarali viškovi namirnica. Mnogo je od njih propalo i završilo u smeću. Nastojimo educirati građane da slijedeći neke jednostavne savjete smanje bacanje hrane. Tu prije svega mislimo na rjeđe i efikasnije odlaske u trgovine, svakako s popisima za kupnju koji se temelje na planiranju obroka. Također, želimo naglasiti i važnost kompostiranja za one koje su u mogućnosti provoditi ga. Pravilnici su promijenjeni i sada se hrana koja je označena s ‘najbolje upotrijebiti do‘ i dalje može koristiti. Želimo potaknuti da se ona donira humanitarnim organizacijama koje će ih preusmjeriti potrebitima. Na žalost, trgovački lanci još uvijek nailaze na administrativne prepreke kod takvih donacija, tako da donacije kontinuirano dolaze od istih proizvođača ili trgovaca”, istaknula je Tanja Popović Filipović iz CEIP-a.

Naglasila je kako svaka osoba može pronaći način da zbrine višak hrane, čak i kada je riječ o gotovim obrocima, odnosno hrani koja se ne može službeno donirati udrugama.

Mobilna aplikacija

“U Velikoj Britanije aktivna je mobilna aplikacija za razmjenu zdravstveno ispravne hrane, u okviru koje je kroz dvije godine razmijenjeno čak 400 tisuća namirnica. U Norveškoj je praksa da ako netko ima viška prezrelog voća ili povrća, oni te namirnice stave u vrećice, poslože na ograde i susjedi se jednostavno posluže. No, naš je mentalitet takav da je ljudima neugodno uzeti ostavljenu hranu i iskoristiti ju. Mi ne prestajemo slati poruku da podijeliti ručak, kolač, voće, ili bilo što drugo, nije vezano uvijek uz nečiju ekonomsku situaciju, nego uz brigu za okoliš”, zaključila je Popović Filipović.

“Naši ljudi traže članak u zakonu za sve, pa tako i za donaciju, odnosno zbrinjavanje viškova hrane, a trebali bi biti malo fleksibilniji kako bismo smanjili količinu hrane koja završava u kantama za smeće. Danas želimo naglasiti da ako stvorimo višak hrane, treba je distribuirati u zajednici tako da dođe do onih kojima je potrebna. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je podatke da je, unatoč pandemiji, prošle godine prikupljeno dvostruko više donacija u odnosu na prijašnje godine. Međutim, na terenu je situacija drugačija, a o čemu svjedoče posrednici. Postoji problem regionalne nepokrivenosti. Istok Hrvatske po ovome pitanju u godini obilježenoj pandemijom ostao je odsječen. Tako je na ovome području lani istovremenu rastao broj korisnika socijalnih samoposluga, jer je velik broj ljudi ostao bez posla, a police su bile prazne. To se posebno osjetilo u vrijeme Božića, kada građani obično više doniraju i gledaju da pomognu jedni drugima. Naime, ovoga prosinca svi su bili u svojim problemima i strahovima vezanim uz COVID i to je izostalo. Apeliramo, stiže Uskrs, ako kupimo ili priredimo više hrane nego nam je potrebno da ju valja podijeliti s drugima”, rekla je savjetnica u CEIP-u Anamarija Krišto.

Exit mobile version