Blažić objašnjava da je nakon covida došlo do velikih poremećaja u lancima opskrbe te da su cijene žitarica eksplodirale nakon što je počeo rat u Ukrajini
Savjetnica u prehrambenoj industriji i poljoprivredi, Zvjezdana Blažić, komentirala je za HRT cijene žitarica i objasnila kakve cijene hrane možemo očekivati u budućnosti.
Blažić objašnjava da je nakon covida došlo do velikih poremećaja u lancima opskrbe te da su cijene žitarica eksplodirale nakon što je počeo rat u Ukrajini. Kaže da je rast cijena stvarno bio enorman.
“Do velikih pormećaja u opskrbi došlo je jer su brodovi po svjetskim morima išli nekim čudnim putovima. U Kini je bilo veliko zatvaranje, a ona je ogroman potrošač žitarica i uljarica, stoga nije niti čudo da je došlo do poremećaja”, istaknula je Blažić te napomenula da je Ukrajina, uz Rusiju, veliki proizvođač žitarica.
Došlo je do prekida crnomorskih puteva, a kada se to stabiliziralo, cijene su, kaže, počele polako padati.
Rekordna cijena pšenice
Blažić kaže da je razlog za rast cijene kruha porast cijene pšenice, ali i cijene energenata.
“U cijelom lancu, od pšenice do kruha, pekar ima mnogo karika i svatko od njh izložen je određenoj vrsti rasta inputa, pa onda te cijene rastu. Zato je i došlo do tako naglog rasta i cijene kruha”, kaže i dodaje da su razlozi povećanja cijena pekarskih proizvoda opravdani. Blažić kaže da se rast cijene pšenice usporava, ali je još uvijek na povijesno najvećoj razini.
Rast cijene pešnice se usporava, ali je, kaže Blažić, još uvijek na povijesno najvećoj razini.
Ne postoji razlog za niže cijene hrane
Na pitanje, hoće li cijene hrane cijene i dalje rasti, Blažić kaže da je to velika neizvjesnost.
“Ovisi jako o tome kako će se kretati događanja u vezi s ratom u Ukrajini, kakve će biti žetve, kakve su zalihe. Ovisi i o vremenskim nepogodama te kakvi će biti rezultati ovogodišnjih žetvi. Sigurno se ne očekuje da će biti takav enorman rast cijena kakav je bio prošle godine, ali da će cijene hrane biti niske, zaista ne vidim niti jedan razlog.
Tu je i niz drugih razloga poput primjene zajedničke poljoprivredne politike, okolišni uvjeti, tako da će se hrana morati proizvoditi po drugačijim uvjetima”, kaže Blažić.
U EU najviše poskupjeli jaja i žitarice
Prošla godina ostat će zapamćena po strelovitom rastu cijena hrane. U zemljama Europske unije u 2022. najviše su, za čak 45 posto, poskupjela jaja i žitarice. Cijene mlijeka narasle su u prosjeku za 31 posto.
U Hrvatskoj smo najviše osjetili rast cijena žitarica, koje su poskupjele za čak 52 posto, zbog čega su znatno narasle cijene kruha i peciva.
Hrvatska proizvodi više pšenice od svojih potreba, ali…
Hrvatska proizvodi oko milijun tona žitarica na godinu, dvostruko više od svojih potreba, pa ostatak ide u izvoz. Slavonska pšenica prošle je godine rodila i više od očekivanog. Na zasijanih oko 170 tisuća hektara prinos je bio malo veći od milijun tona. No, unatoč tome, cijena je viša od europskog prosjeka.
“Moram reći da je cijena inputa bila enormno visoka, da su inputi poskupjeli i po nekoliko puta, a ne samo 50 posto koliko su poskupjele žitarice tako da vjerujem da je poskupljenje opravdano”, kazala je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.
Poskupljenje od 52 posto poljoprivrednici pravdaju boljom kvalitetom, no i dalje upozoravaju na nisku otkupnu cijenu – u prošloj žetvi bila je od 2 do 2 kune 40 lipa.
“Onda se ta pšenica na zapadnim tržištima prodaje po puno boljim cijenama samo iz razloga jer je ona zaista puno kvalitetnija od recimo pšenice iz Mađarske, trenutno iz Ukrajine ili Vojvodine”, izjavio je Stjepan Zorić iz Erduta.
“Da imam mogućnosti da izgradim neke skladišne kapacitete za to bi bio zainteresiran, ali onda bi mogao kalkulirati pa ju držati na skladištu pa prodati kad je bolja cijena”, kazao je Dani Varga iz Bilja.
Na cijene utječe inozemno tržište
S polja, pšenica odlazi domaćim kupcima ili u izvoz, a cijena uglavnom raste prateći situaciju na tržištu.
“Smatra se da je u prošloj godini izvezeno oko 400 tisuća tona pšenice, 930 tona kukuruza i oko 100 tisuća tona ječma”, kaže Zokić.
“Nekakva vlastita potrošnja je otprilike 400 tisuća tona, manje-više, što znači da sva preostala količina od nekakvih 700 tisuća tona je za izvoz”, kazao je agroanalitičar Robert Jurišić.
Mnogo trgovaca i posrednika u lancu
S obzirom na to da je Hrvatska otvoreno tržište, cijene se iz godine u godinu približavaju onima na europskom tržištu žitarica.
“Mi imamo situaciju da na našu cijenu ne utječe domaća ponuda i potražnja već upravo ta izvozna cijena i potražnja. Pa imamo primjerice prošle godine rekordni urod u Hrvatskoj skoro milijun tona, a cijene su najveće u povijesti”, napominje Jurišić.
Poznato je, primjerice, da velike količine smrznutih pekarskih proizvoda uvozimo. Do našeg potrošača stižu svježe pečeni i topli. U dugom lancu od polja preko silosa, mlinova, pekara, trgovaca i do mnogih drugih posrednika mnogo je mogućnosti za povećanje cijena, piše Net.hr.
