Jedan liječnik obiteljske medicine iz Zagreba za N1 kaže da je teško balansirati između posla koji se svaki dan mora obaviti i zahtjeva HZZO-a koje liječnici moraju ispuniti
Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zaista imaju dosta posla oko administracije. Sudeći po izjavama i primjerima nekoliko njih, zbog administracije ih najčešće tlači i njihov poslodavac – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
‘Kontrole koje provodi HZZO mogu biti redovne i izvanredne’
Iz HZZO-a kažu kako, u skladu sa svojom zakonskom obvezom, na osnovu izvješća, evidencija i podataka koje im dostavljaju ugovorni partneri koji su uključeni u mrežu javne zdravstvene službe, provode kontinuiran nadzor nad izvršavanjem ugovornih obveza, a “neposrednim uvidom u rad i dokumentaciju pojedinog ugovornog partnera provodi postupak kontrole ugovornih obveza, u pravilu, u prostorijama ugovornog partnera”, piše N1.
“Kontrole koje provodi HZZO mogu biti redovne i izvanredne. Redovne kontrole se provode prema Planu i programu provođenja redovnih nadzornih poslova za pojedinu kalendarsku godinu koji donosi ravnatelj HZZO-a, a izvanredne kontrole se provode na temelju posrednih ili neposrednih saznanja o kršenju ugovornih obveza”, kažu iz Zavoda.
Jedan liječnik obiteljske medicine iz Zagreba za N1 kaže da je teško balansirati između posla koji se svaki dan mora obaviti i zahtjeva HZZO-a koje liječnici moraju ispuniti, a neke teme koje se nađu između liječnika i njihovog, de facto, poslodavca, su izazovnije od drugih. Najčešće do nerazumijevanja dolazi zbog jedne – bolovanja.
Naime, ‘počele su i druge vrste kontrola’
“Kontrole se vrše na razne načine. Imamo kontrolu koju zahtijeva poslodavac zbog bolovanja, tad pošaljem dokumentaciju. Ako im je jasno, jasno je, ako nije, tad pozovu pacijenta u ordinaciju…
Počele su i druge vrste kontrola, opet su oformili neke komisije, povjerenstva… Onda me pozovu, ja izlistam bolovanja, kontrolori odluče koje pacijente da pozovem, oni se pojave i onda oni to rješavaju dalje, je li bolovanje opravdano ili nije”, govori liječnik iz jednog zagrebačkog doma zdravlja.
“Postoje i generalne kontrole cijelog rada ambulante. I zdravstvene, financijske, računovodstvene, sve moguće izmisle, izdavanje putnih naloga, uputnica, njege u kući, računa… Sve iskontroliraju na bazi 10-ak primjera, je li to sve opravdano ili nije”, opisuje sugovornik s čim se sve sreću liječnici primarne zdravstvene zaštite.
‘Ne živimo mi od prodaje bolovanja’
U većini slučajeva, nemoguće je, kaže, raditi s pacijentima dok su kontrolori tu .”Nekad je to bilo vrlo bezobrazno, dođu u radno vrijeme i ostanu po dva-tri sata u ambulanti. Meni je osnovni problem ne kontrola kao takva, nego to što je nepovezano sve. U kontrolu bolovanja dolaze u više navrata, kontroliraju različiti kontrolori iste ljude, a nepovezani.
Ako ih toliko muči bolovanje, zašto ne naprave kao nekad liječničke komisije i da općoj praksi bude dopušteno voditi bolovanje do određenog broja dana i neka dalje kontroliraju oni”, govori.
“Ne živimo mi od prodaje bolovanja. To je čisto radni problem. Mora doći pacijent, morate ga pregledati… Nema tu izmišljanja. Čovjeka boli ruka, noga, ide na terapiju, a radi u građevini.
Pa ne može on biti na gradilištu. Problem je što mi po par mjeseci čekamo na preglede da vidimo izmišlja li netko ili stvarno ima problem. Liste čekanja su jednake za sve, nema prioriteta pa ispada da mi svi imamo neke koristi od bolovanja…”, upozorava na korijen problema dotični liječnik.
“Sve skupa može biti jednostavnije riješeno. Znaju liječnici procijeniti je li netko za bolovanje ili nije. Neka pacijenta za 10 ili 15 dana pozovu sebi i kažu mu da ne može na bolovanje. Pacijenti se žale meni. Milijune gube na kupovinu uređaja koji rade ili ne rade i skupe lijekove, a bolovanje kontroliraju kao da je to najveći svjetski problem, najviše se to kontrolira”, kaže.
Kontrole zbog bolovanja
U 2021. HZZO je, kažu za N1info, provedeno ukupno 18.951 kontrola. Od ukupnog broja kontrola u prošloj godini 18.603 kontrola provedeno je na razini primarne zdravstvene zaštite.
“Ne mogu ja kontrolirati tko mene vara ili ne vara. Ako netko s covidom javi da ima temperaturu, vi pet dana ne možete do njega. Što da ja onda radim”, pita se liječnik iz Zagreba.
“HZZO je naš poslodavac, većina nas radi po zakonu. Neke mjere podržavamo, neke ne, ali ih provodimo kako treba”, govori i dodaje: “Jedan dio problema s kojima se susrećemo je i to što primarna zaštita ne vidi nalaze bolničkih specijalista pa postoje i slučajevi da su liječnici kažnjavani jer im pacijenti nisu donijeli nalaze specijalista.”
“Glupe stvari, administrativne. Imamo duplu satnicu u odnosu na normalnu, a fali nam radnih sati”, kaže liječnik.
HZZO izriče ugovorne mjere, a to su, kažu nam, opomena, opomena s naplatom štete, opomena s novčanom kaznom, opomena s naplatom štete i novčanom kaznom, opomena pred raskid ugovora s novčanom kaznom, opomena pred raskid ugovora s naplatom štete i novčanom kaznom i raskid ugovora.
‘Beroš je došao na ideju da će biti administrator’
“Promjena dijagnoze bolesti na osnovi koje se vodi privremena nesposobnost za rad (PNR) nije pravovremena, osigurane osobe ne upućuju se pravovremeno na vještačenje nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja, PNR-i na osnovi priznate ozljede na radu ne zatvaraju se pravovremeno, neuredno vođenje medicinske dokumentacije, neupisivanje datuma kontrolnih pregleda u osobne zdravstvene kartone (s posebnim naglaskom za radno aktivne osobe), neupisivanje kliničkog statusa pri utvrđivanju i pri utvrđivanju prestanka PNR-a, nepridržavanje radnog vremena, otežana dostupnost zdravstvene zaštite, propisivanje lijekova i ortopedskih pomagala mimo smjernica HZZO-a i dr”, kaže HZZO-o o razlozima zbog kojih najčešće izriče kazne liječnicima.
“Nekad su novčane kazne bile puno veće, sad su manje, ali par tisuća kuna… “, govori liječnik o kaznama koje HZZO izruče liječnicima i pojašnjava da je “najgore to što administrativni aparat ne prati struku koliko bi trebalo”.
“Beroš je došao na ideju da će biti administrator. To je sve u redu, ali gdje će biti? Ja nemam prostora da sjedi kod mene u kancelariji. Mi smo liječnici opće prakse, mi radimo u narodu.
Ja radim popodne, navečer, subotu, nedjelju, to je moj poziv, ne kukam, ali onda me netko dođe kontrolirati i fali mi pola sata dnevno, a nema dana da sam otišao ispod sat nakon radnog vremena. I sve se to vidi u kompjuteru”, kaže liječnik.
HZZO liječnike, kaže sugovornik N1, može kazniti i zbog previše rada. “Idete i na sud, tuže vas, a njihov ste zaposlenik. Načelno to dosta dobro funkcionira, ali besmislene su stvari.
Glup je kriterij bolovanja i nečega ovako kako mi to radimo, to je svakom normalnog smiješno. Ako si bolestan, bolestan si. Sa slomljenom nogom netko može sjediti u kancelariji, ali ne može raditi u rudniku. Kontrolori su takvi kakvi jesu, nisu baš u medicini koliko bi trebalo, ali uvijek se ljute kad im se na to ukaže”, govori ovaj liječnik.
‘Treba odvojiti vrijeme za njih’
Nedavno je, kaže, imao četiri kontrole u tjedan dana. “Treba odvojiti vrijeme za njih”, kaže i dodaje: “Bitno je da svi ispadamo lopovi. Nije nikome u interesu biti na bolovanju. Ljudi imaju zdravstvene probleme, istrošeni su psihofizički, elemenata za to bolovanje gotovo uvijek ima.
Pitanje je samo može li na bolovanju biti tri tjedna ili tri mjeseca. Tu HZZO često prekine ono što mi ne prekinemo. Mi pacijente viđamo, oni ih administrativno pozovu…”
“Vi da vidite kontrole koje su prošli moji pacijenti, da mi se da gombati, ti kontrolori više sigurno ne bi radili. Napišu što su sve napravili, a pacijenta nisu ni skinuli”, zaključuje svoju priču ovaj liječnik iz Zagreba, piše Net.hr.