Rast kamata ECB-a nužno će se pretočiti i u rast kamata na nove kredite. Nije, naime, realno očekivati da će se banke odreći svoje marže
Nakon što je Europska središnja banka (ECB) povećala u rujnu kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova, predsjednica Christine Lagarde kazala je da su “kamatne stope dosegle razine koje će, održavane dovoljno dugo, dati značajan doprinos pravovremenom povratku inflacije na cilj” od dva posto. Mnogi su to protumačili kao signal kraja rasta kamata.
Međutim, do toga neće doći tako skoro i bez međufaze u kojoj kamate ipak rastu. A to očekuje i nas u Hrvatskoj. Dizanje kamatnih stopa na depozite, koje je nedavno u sklopu Petog pakete mjera obznanio i premijer Andrej Plenković, za sobom nužno povlači rast kamata na kredite, piše Net.hr.
Kada je riječ o postojećim kreditima stanovništva, izjave da će njihov rast biti vidljiv tek polovicom sljedeće godine sasvim su logične budući da su gotovo svi stambeni krediti koji su ugovoreni uz varijabilnu stopu vezani uz šestomjesečni NRS koji se računa unatrag za prethodnih pola godine. Budući da NRS odražava troškove izvora financiranja banaka, dominantno depozita, odnosno ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite kod kreditnih institucija, ozbiljniji porast šestomjesečnog NRS-a bit će vidljiv tek šest mjeseci nakon najavljenog podizanja kamata na depozite, piše Poslovni dnevnik.
Ozbiljniji porast
Banke najčešće usklađuju kamate na kredite s referentnom kamatnom stopom u siječnju i srpnju, pa će postojeći dužnici nakon dugog perioda padajućih kamatnih stopa, vidjeti ozbiljniji porast kamate na stambene kredite tek u srpnju 2024. godine. Naime, ako banke sada krenu u povećanje kamata na depozite, ono neće biti tako veliko u siječnju, jer se računa za prethodnih pola godine.
Oko 41 posto ukupnih kredita stanovništvu u lipnju ove godine bilo je vezano uz nacionalnu referentnu stopu te oko 63 posto svih stambenih kredita, pa će se rast NRS-a direktno odraziti na njih. S rastom NRS-a porast će i maksimalna dopuštena stopa za stambene i potrošačke kredite.
Rast kamata ECB-a nužno će se pretočiti i u rast kamata na nove kredite. Nije, naime, realno očekivati da će se banke odreći svoje marže. Ostaje tek pitanje koliki će taj rast biti.
Od jačeg rasta kamatnih stopa stanovništvo štite zakonska ograničenje pa je za njih transmisija ECB-ove kamate išla znatno brže. Tako je prosjek kamatnih stopa na kredite nefinancijskim poduzećima u srpnju 2023. iznosio 4,36% kod kratkoročnih kredita, a 5,33% kod dugoročnih kredita, što je povećanje od 3,03 i 3,42 postotna boda u odnosu na srpanj 2022., za kratki odnosno dugi rok.
Kod kredita odobrenih kućanstvima u srpnju 2023. prosječne kamatne stope za nenamjenske i ostale kredite iznosile su 5,69%, što je najviša razina od listopada 2018, dok je prosječna kamata na stambene kredite iznosila 3,25%.
Krediti poduzećima
Slično je i s kamatama na depozite – znatno su više i brže rasle kod poduzeća. Razlozi za to leže ponajviše u činjenici da poduzeća imaju pristup alternativnim izvorima financiranja, pa im banke nude višu kamatnu stopu na depozite kako bi povećale atraktivnost polaganja sredstava u banke. Za razliku od tvrtki, stanovništvo sporije reagira na promjene na tržištu te teže upravlja rizicima, što bankama omogućava da im sporije povećavaju kamatne stope na depozite.
Posljedice povećanja kamata na kredite vidljivije su u poslovnom sektoru. U lipnju i srpnju zahtjevi tvrtki za novim kreditima gotovo su stali na mjesečnoj razini dok se krediti stanovništvu i dalje “drže”. Ipak, značajan dio odnosi se na realizaciju kredita putem APN-a, pa je pitanje koliko će te vrste kredita biti tražene bez državnih subvencija u nadolazećim mjesecima.
Turobnim prognozama trebao bi, prognoziraju analitičari, doći kraj u drugoj 2024. godine, kada se očekuje stabilizacija gospodarske situacije te ako ECB krene sa spuštanjem kamatnih stopa. U tom slučaju, povećat će se povjerenje investitora, a sukladno tome i potražnja za kreditima, piše Net.hr.
