Mali Lošinj i tamošnja turistička zajednica među prvima u Hrvatskoj sudjeluju u pilot fazi projekta Europske komisije Europski sustav pokazatelja za turizam za održiva odredišta (ETIS), kojim će se na tom otoku, kao i u još 100 destinacija u Europi, sa više od 130 indikatora mjeriti održivost turizma.
Iz Turističke zajednica grada Malog Lošinja objašnjavaju da je Europska komisija sustav ETIS namijenila praćenju, upravljanju i jačanju održivosti turističkog odredišta i to sa nizom od 27 glavnih i 40 izbornih pokazatelja za praćenje rezultata, donošenje boljih upravljačkih odluka i utjecanja na odgovarajuće politike odredišta.
“Lošinj uz obvezne već mjeri i neobvezne indikatore odnosno gotovo sve što je mjerljivo u destinaciji, a već niz godina sustavno radimo na održivosti na otoku, pa tako već 44,4 posto turističkih poduzeća/objekata koriste certifikate za mjere održivosti, a postotak posjetitelja zadovoljnih iskustvom u Lošinju je visokih 96,3 posto”, ističu iz Turističke zajednice dodajući da već godinama razvijaju proizvode i usluge pod sloganom ‘otok vitalnosti’, vodeći računa o zadovoljstvu gostiju, inovacijama i kreativnosti u turizmu.
“Sudjelovanje u projektu ETIS logičan je slijed svih dosadašnjih aktivnosti koje provodimo na području grada Malog Lošinja, učinkovit menadžment i društveno odgovorno poslovanje, čine nas pozitivnim primjerom destinacije koja zna kako razvijati svoje potencijale”, ističe malološinjski gradonačelnik Gari Cappelli, dodajući da svemu pridonose i investicije više od 40 milijuna eura godišnje.
Doprinos turizma gospodarskoj održivosti na odredištu mjeri se u sklopu ETIS-a pokazateljima u sektoru ‘gospodarske vrijednosti’ u kojoj Lošinj raspolaže podacima o dnevnoj potrošnji po turistu (smještaj, hrana i piće te druge usluge) od 66,36 eura, a deset najvećih turističkih poduzeća uključenih u upravljanje odredištem 77,7 posto svojih aktivnosti usmjerava upravo na aktivnosti kooperativnog marketinga za odredišta, dok 70 posto poduzeća uzima barem 25 posto hrane i pića lokalnih/regionalnih proizvođača.
Pokazatelji sektora ‘društvenog i kulturnog utjecaja’ usmjereni su na učinke turizma na stanovnike i kulturno nasljeđe u odredištu, pa je tako gustoća stanovništva na Lošinju 35,9 na kilometar četvorni, 95 posto stanovništva zadovoljno je turizmom u kojem radi 59,6 posto žena od kojih 33 posto zauzima vodeće pozicije.
Od ostalih pokazatelja važnih za održivost turizma i destinacije tu su još oni da je na Lošinju 56 posto atraktivnih mjesta pristupačno i osobama s invaliditetom, 57 posto najvažnijih događanja usmjereno je na tradicionalnu/lokalnu kulturu, 77,7 posto poduzeća je uključeno u programe zaštite okoliša i ublažavanje klimatskih promjena (smanjenje emisije CO2, niskoenergetski sustavi i drugo), 89 posto turističkih poduzeća je prešlo na nisko energetsko osvjetljenje, a od ukupnog otpada 13,8 posto je reciklirano.
Stanovništvo sudjeluje sa 47 posto u lokalnoj strategiji i planovima za smanjenje onečišćenja bukom i svjetlosnog onečišćenja, a važno za ulazak u ETIS bilo je i što je Lošinj izuzetne klime i bogat specifičnom florom i faunom (primjerice 247 dupina i 1.150 biljaka), što vodi popis gradskih projekata s imenima projekt managera i planom provođenja te drugo.
