Hrvatska je i dalje najmlađa zvijezda na zastavi Europske unije, jer od 1. srpnja 2013-te godine EU nije dobila niti jednu novu članicu, ali jednu jest izgubila
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorene su granice, ukinut je roaming i uveden euro, što su samo neke od promjena koje je članstvo donijelo. Dio radne snage iselio se u druge zemlje, tržište je postalo konkurentnije, a potrošači su dobili veću zaštitu. Istodobno su rasle plaće i mirovine, ali i troškovi života.
Hrvatska je danas trinaest godina članica Europske unije. Može se reći da više nije dijete, ali još nije ni odrasla, baš poput Lovre Kalpića iz Solina.
“Rodio sam se prvog sedmog. Kad sam ja izaša, mi smo ušli u Europsku uniju. Moja baka je maloprije rekla da je molila Boga da se rodim dan prije”, kaže Lovre.
Dok je obitelj Kalpić slavila dolazak sina na svijet, europska obitelj istodobno je obilježavala dolazak nove članice. Kako članstvo u Europskoj uniji vidi jedan trinaestogodišnjak?
“Može se putovati bez putovnice u svim članicama Europske unije što je kao fora. Imamo tu neku predsjednicu i ona kao brine za sve narode i sad imamo ove neke fondove koji se sufinanciraju, pa naša državna banka troši manje para na održavanje države”, kaže Lovre.
Jedni sretni, drugi skeptični
Hrvatska je i dalje najmlađa članica Europske unije jer od 1. srpnja 2013. godine Uniji se nije pridružila nijedna nova država, dok je jedna iz nje izašla. Velika Britanija napustila je EU, a velik broj radnika iselio je iz Hrvatske.
“Najviše se sjećam toga zbog svojih roditelja. To im je omogućilo odlazak u Njemačku, gdje im je, nažalost, bilo bolje nego ovdje. Nama je dobro i zbog automobila. Možemo uvoziti dijelove bez da nas itko išta pita”, kaže Paula iz Vinkovaca.
“Sjećam se toga, bilo je to davno. Bili smo pomalo sretni što ulazimo, ali bilo je i onih koji su bili skeptični. – Tko je, gledajući iz današnje perspektive, bio u pravu? – Nitko”, kroz smijeh kaže Damir iz Nove Gradiške.
Rast plaće 112 posto, ali…
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna plaća u Hrvatskoj 2013. godine iznosila oko 732 eura, dok se ove godine popela na približno 1500 eura. To predstavlja povećanje od 112 posto.
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš smatra da je pri procjeni životnog standarda važnije promatrati kupovnu moć nego samo rast plaća. “Ljeto je, pa bi se moglo reći da je to nešto poput bikinija. Bikini jako puno toga pokazuje, ali bitne stvari pokrije. Bez da usporedimo s razinom inflacije i porastom cijena koje su nastupile u međuvremenu, puno realniji pokazatelj je naša kupovna moć.”
Prije analize kupovne moći, pitali smo građane za njihovo mišljenje.
“Skup je život u Hrvatskoj, puno skuplji nego jedna Njemačka i jedna Austrija. Kad se usporede cijene, ja kažem da su hrvatski građani mađioničari u preživljavanju. Živimo puno skuplje otkako smo u EU”, kaže Ljiljana iz Zadra.
Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska prema BDP-u po stanovniku i standardu kupovne moći na 78 posto prosjeka Europske unije. Iza Hrvatske prema tom pokazatelju nalaze se Mađarska, Slovačka, Latvija, Bugarska i Grčka. Objašnjavajući promjene u odnosu na ranije razdoblje, Vedriš kaže:
“Bili smo 60 i nešto posto tada, međutim ja bih taj podatak stavio u kontekst. Ne zaboravite ako vam nestane 400 000 ljudi, onda ćete sigurno dobiti da je pola ili više od pola toga rasta zbog smanjenja broja stanovnika, onda po stanovniku taj broj raste, ali isto tako nedvojbeno su se ta sredstva pretočila i u smanjivanje te razlike”.
Glavna zamjerka
Prema RTL-ovoj anketi, građani kao najveću korist članstva Hrvatske u Europskoj uniji najčešće izdvajaju europske fondove, koje je navela četvrtina ispitanika. Gotovo jednak broj njih ističe mogućnost putovanja bez graničnih kontrola, dok manje od deset posto smatra da je najveća prednost lakše zapošljavanje.
“Ako želim otići bilo gdje – u Njemačku, Irsku, mogu odmah večeras otići. S osobnom”, kaže Josip iz Zagreba.
Velika promjena dogodila se početkom 2023. godine, kada je nakon deset godina članstva u Europskoj uniji Hrvatska uvela euro kao službenu valutu. S uvođenjem eura došla su i poskupljenja. Dok se prije 13 godina za deset kuna moglo kupiti tri kilograma jabuka, danas je za istu količinu potrebno izdvojiti pet puta više.
“Sad ljudi komentiraju puno. Kad kažete ne znam, recimo kupe dva eura. Pa kažu: Ajme dva eura, pa to je 15 kuna!”, kaže Jela Uzelac, prodavačica na zagrebačkoj tržnici Dolac.
U godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilo je oko 345.000 nezaposlenih, dok ih je danas, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, manje od 60.000, što predstavlja pad od 83 posto.
“Prvo ove dobre stvari da smo isfinancirani u puno dobrih stvari, da smo mogli neke stvari si omogućiti, a drugo smatram da nam je standard nekako u odnosu na Europsku uniju zbilja nizak”, kaže Vesna iz Zagreba.
“Erasmus možda, tu smo praktički nama studentima najviše pomoglo. I jednostavan prijelaz preko granica.- Ukidanje roaminga? – Da, da. Pomaže”, ističe Niko iz Zagreba.
Kada je riječ o nedostacima članstva u Europskoj uniji, ispitanici u RTL-ovoj anketi najčešće navode zamjenu kune eurom, što je kao najveći nedostatak izdvojilo gotovo 30 posto građana. Slijede iseljavanje radno sposobnog stanovništva te obveza zbrinjavanja izbjeglica.
Konačno povezani
Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je ostvarila bolju prometnu povezanost. Izgrađen je Pelješki most, najveći projekt financiran sredstvima europskih fondova. Kada se zbroje sva sredstva, Hrvatska je iz europskog proračuna povukla 21 milijardu eura više nego što je u njega uplatila.
“Najvažnije je što smo dobili ceste koje imamo. Evo ja idem iz Koprivnice i vi dođete do Zadra. Da nema cesta, što bi vi imali. Ceste su nam glavni prioritet”, kaže Marijan iz Koprivnice.
Uvođenje eura donijelo je više prihoda i uličnim sviračima. No, ni nakon 13 godina članstva nije sve pozitivno. Od ulaska u Europsku uniju Hrvatska je ostala bez oko 400.000 stanovnika, što je gotovo kao da su nestali gradovi veličine Splita i Rijeke zajedno. Europska unija Hrvatskoj je mnogo toga donijela, ali je nešto i odnijela, piše Net.hr.
