Nakon što je lani Europska komisija članicama dopustila mogućnost da samostalno odluče hoće li vukove ostaviti u kategoriji strogo zaštićenih životinja ili stupanj zaštite spustiti, Hrvatska priprema donošenje novog Plana upravljanja vukom
Objavljene su nove procjene o brojnosti vučje populacije, no i lovci i stočari smatraju da je stvarni broj vukova i dalje znatno veći od službenih podataka.
Iskusni stočar Marko Mamić iz Lišana Ostrovičkih nekad je držao 200 koza i 750 ovaca, a danas mu je ostalo tek oko stotinu ovaca. Razlog su, kako kaže, česte štete koje mu nanose vukovi, zbog čega je izgubio volju za nastavak posla. “Ima sam u godini dana, u dva navrata, jedno stotinu komada da mi je zadavija. Sto komada!”, govori Mamić. Od prošle godine svaka država članica Europske unije može samostalno odlučivati o razini zaštite vuka, a u Hrvatskoj je do 22. siječnja u tijeku savjetovanje o novom Planu gospodarenja vukom.
Prema najnovijim podacima Ministarstva zaštite okoliša, na području Hrvatske evidentirana su 43 vučja čopora s prosječno pet jedinki. Ipak, stočari i lovci složni su u ocjeni da je stvarna brojnost vukova znatno veća.
Marko izražava sumnju u službene procjene, navodeći da je prije manje od dva mjeseca imao izravan susret s većim čoporom. “Sedam vukova! To ja nisam moga virovat u svom životu. Vidija sam po tri-četiri, ali sedam komada… I da to upadne u čopor ovaca, što bi to napravilo”, zaključuje stočar.
Odstrel na pomolu
Vuk se ne smatra lovnom divljači te ni ubuduće njegov odstrel neće biti prepušten slobodnoj odluci lovaca. Ipak, zakon i dalje omogućuje uklanjanje problematičnih ili suvišnih jedinki, što je dopušteno i prema važećim propisima.
“Najvjerojatnije da će se propisati akcijskim planom, akcijski plan će odrediti broj jedinki na kojima će se izvršiti odstrel. To će najvjerojatnije biti pod ingerencijom Ministarstva zaštite okoliša koje će spuštati po rješenjima lovovlaštenicima ili ko već dobije odstrijelne kvote”, pojašnjava Roko Pavić, tajnik Lovačkog saveza Zadarske županije.
Stočari pritom strahuju da bi eventualno ukidanje stroge zaštite moglo dovesti do smanjenja ionako nedovoljnih odšteta za štete koje trpe. “Drugačiji je način financiranja kada su strogo zaštićene životinje od zaštićenih životinja, drugačija je procjena, naknadni cjenik”, ističe Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Hrvatske poljoprivredne komore, te dodaje: “Neki proizvođači predlažu da je važno korigirati i odštetni cjenik na koji način se štete procjenjuju i iznosi koji se daju osobito ekološkim proizvođačima.”
Stručnjaci uključeni u praćenje i prebrojavanje vučje populacije smatraju da u dalmatinskom zaleđu, odakle stiže najveći broj pritužbi, vuk i dalje treba ostati pod strogom zaštitom.
“Mi smo dali u savjetovanje nacrt koji podrazumijeva i daljnju strogu zaštitu, za raspravu je i raspravljamo s drugim dionicima. Povećali smo potpore za stočare, naravno uz određene kriterije i uvjete kako bi šteta koja im se nanosi s jedne strane najprije bila prevenirana, a s druge strane ako se dogodi da bi im financijska konstrukcija bila nešto i pogodnija”, pojasnila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković (HDZ), što za stočare u Dalmaciji u praksi znači da se zasad neće dogoditi značajnije promjene.
Bez obzira na trenutačnu brojnost ove vrste, i lovci i stočari upozoravaju da se na proljeće očekuje dolazak nekoliko stotina novih vučjih mladunaca, piše Danas.hr.
