Prema izvješću Međunarodne organizacije rada (ILO), svjetska nezaposlenost u 2025. godini bit će na razini od 5%, s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva koje sprječava potpuni oporavak tržišta rada. Očekuje se da će rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini biti smanjen s 3,3% na 3,2%, što će ograničiti broj novih radnih mjesta. Globalna stopa nezaposlenosti zabilježila je povijestni minimum, no unatoč tome, mnoge skupine stanovništva i dalje se suočavaju s ozbiljnim izazovima.
Jedan od zabrinjavajućih trendova je visoka nezaposlenost među mladima, koja iznosi 12,6%, uz značajnu rodnu neravnotežu – žene su i dalje podzastupljene na tržištu rada. Osim toga, u zemljama s niskim prihodima, posebno među mlađim muškarcima, bilježi se rast broja onih koji nisu zaposleni, ne školuju se i nisu uključeni u programima strukovne obuke, što čini problem poznat pod nazivom NEET (Not in Education, Employment, or Training). U zemljama s visokim prihodima, suprotan trend prisutan je među starijim radnicima i ženama, gdje je stopa zaposlenosti porasla, dok manjak radne snage ostaje evidentan u mnogim europskim zemljama, uključujući Hrvatsku.
S obzirom na demografske promjene, mnoge zemlje suočavaju se s nedostatkom kvalificiranih radnika, posebno u sektorima poput tehnologije, zdravstva i inženjeringa. U 2023. godini posebno su pogođene zemlje poput Norveške, Danske, Njemačke i Belgije, dok istočnoeuropske zemlje, uključujući Hrvatsku, bilježe pogoršanje zbog iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika. Iako se predviđa blagi pad nezaposlenosti mladih u 2025. godini u Europi, to neće biti dovoljno da se u potpunosti riješi problem manjka radne snage.
Iz ILO-a ističu kako je ključni problem u ovoj situaciji nesklad između vještina koje poslodavci traže i onih koje nezaposleni mogu ponuditi. Na globalnoj razini, broj nezaposlenih i onih koji su odustali od traženja posla prošle godine iznosio je 402 milijuna, a očekuje se da će se ta brojka zadržati na istoj razini do 2027. godine.
