Posljedice suše uključuju nesigurnost u opskrbi vodom, što dovodi do raseljavanja stanovništva
Sljedeća kriza s kojom bi se Europa mogla suočiti mogla bi biti kriza pitke vode. Velike suše koje su Europu poharale prošloga ljeta, kao i redukcije pitke vode koje su radi toga uslijedile diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, dale su naslutiti svu težinu ovog problema.
Situacija je posebno kritična u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj, odakle već pristižu ozbiljna upozorenja da bi ovo ljeto moglo biti zapamćeno po dodatnim sušama i manjim zalihama hrane.
“Suša u Europi traje od 2018. godine”, kaže meteorologinja Tea Blažević na N1. “Situacija je najkritičnija na području Španjolske, Francuske i sjeverne Italije gdje je zima bila pretopla i oborine su bile skromne pa se rezerve vode u tlu nisu stigle regenerirati od prošlogodišnje suše za koju kažu da je jedna od najgora u pdosljednjih 500 godina”,pojašnjava.
Sve češći sukobi oko vode
Iako u Hrvatskoj situacija nije ovako loša, Mediteran je jedno od žarišta klimatskih promjena.
“Ono s čim ćemo se morati nositi u budućnosti jest suša, ekstremne temperaturne vrijednosti, toplinski valovi”, upozorava Blažević te navodi kako dugoročne prognoze pokazuju da svi ljetni mjeseci pred nama nose toplinske valove i iznadprosječne temperature.
“Ova situacija neće ići na bolje”, upozorava meteorologinja.
Posljedice suše uključuju nesigurnost u opskrbi vodom, što dovodi do raseljavanja stanovništva, ali i sve učestalijih sukoba oko vode, pojasnila je Blažević, prenosi Net.hr.