Koliko dugo će trajati snijeg i hladnoća, ali i kakvo će vrijeme biti sljedećih dana te u ostatku mjeseca, otkrio nam je meteorolog RTL-a, Dorian Ribarić
Iako smo dobrano zagazili u proljeće, zima se u naše krajeve vratila u velikom stilu. Dok je Uskrs bio relativno topao i suh, kao i uskrsni ponedjeljak, u utorak se velik dio Hrvatske probudio okovan snježnim pokrivačem, a jaki vjetrovi na obali, uzburkali su more. O ovom prodoru hladnog zraka sa sjevera pisalo se ovih dana, no kao da smo svi, zajedno s prirodom, ostali iznenađeni povratkom zime, piše Net.hr.
“Ovo je jedan kratki prodor hladnoće. Oborine samo danas, već večeras u principu sve prestaje, možda će malo duže potrajati na jugu zemlje kako ta fronta bude odmicala. Puhat će bura, a samim prolaskom fronte bit će olujnih i orkanskih udara. Sutra ide razvedravanje, ta bura će raspuhati sve. Bit će vjetrovito, ali sunčano i onda četvrtak i petak postupno toplije, a onda vikend primjeren proljeću. Tako bi se moglo nastaviti idućeg tjedna, ali u proljetno vrijeme prilike su dosta promjenjive, pa ne možemo ništa dugoročno prognozirati”, otkrio je Ribarić Net.hr-u.
Razmazila nas je blaga zima
Da ne bi bilo novih, neugodnih vremenskih iznenađenja, upitali smo i kakvo će vrijeme biti do kraja travnja. “Ovaj mjesec bi trebao biti kao i svaki drugi – iznadprosječno topao. Takav će biti i ovaj, bez obzira na ovaj hladan prodor. Nije isključeno da se još jedan ovakav hladan prodor može dogoditi, ali tek u drugom dijelu mjeseca, no manji su izgledi za to, mala je vjerojatnost”, uvjerava Ribarić.
Ekstremni prodori sve češći
Nekako je dojam da se vrijeme promijenilo proteklih godina te da su sve češća toplija razdoblja potkraj ožujka te kišoviti i vjetroviti proljetni mjeseci. I Ribarić tvrdi da se klima promijenila, iako to brojke ne pokazuju.
“Ožujci jesu iznadprosječno topli zadnjih godina. Pomakla se malo granica najhladnijih dana, ali ne vidi se gubitak nekih mjesečnih obilježja. Možda se to malo promijenilo. Jednostavno su ti ekstremni prodori hladnog zraka i ekstremne topline češći i onda nam to više ostaje u pamćenju od samog prosjeka mjeseca. Sada će ovaj hladni prodor svima ostati u pamćenju zbog šteta koje će nastati u poljoprivredi, ali sam mjesec će vrlo vjerojatno biti iznadprosječno topao. Trend je da će zime biti sve blaže i sve toplije, što ne isključuje ovakve prodore. Dapače, u toplijoj klimi će ovakvi prodori biti češći, ali bi snježnih dana trebalo biti manje, no te bi epizode onda trebale biti intenzivnije”, smatra meteorolog.
No, i vrijeme je u cijelom svijetu “poludjelo”. Posljednjih se godina sve češće govori o utjecajima klimatskih promjena i globalnom zatopljavanju. Ribarić smatra da to možda nije uzrok ove nenadane hladnoće te napominje kako bi trebalo sagledati širu sliku.
“Samo jedan prodor hladnoće ne možemo promatrati u kontekstu klimatskih promjena, to gledamo na bazi od 30 godina. Nama se klima definitivno promijenila u zadnji šezdesetak godina. Već imamo novu i staru klimu, gdje su nam Zagreb i Split porasli u prosječnoj temperaturi za stupanj ili stupanj i pol. Osobito je to izraženo u ljetnim mjesecima, dok su proljeća i jeseni manje sklona promjenama. No, baš po ovakvim prodorima se vidi neka veća učestalost”, zaključuje meteorolog Ribarić.
