Nakon što je Miroslav Radman u srijedu u razgovoru za N1 izrazio sumnju prema mRNA cjepivima, rekavši da bi on radije izabrao klasično cjepivo, a ne se vodio za inovacijama, dr. Ana Budimir, mikrobiologinja iz KBC-a Zagreb, rekla je za N1 da nije čula cijelo njegovo obrazloženje, ali da ne zna koje bi bile moguće posljedice takvog cjepiva na čovjeka.
Podsjetimo, Miroslav Radman kazao je kako nije poznato kakve će biti dugotrajne posljedice cjepiva zasnovanog na novoj mRNA tehnologiji Pfizera i Moderne. Pri tome je usporedio cijepljenje tim cjepivima s bačenom nuklearnom bombom na Hirošimu i Nagasaki. Na pitanje hoće li se on cijepiti, rekao je da bi radije izabrao klasično cjepivo. “Što ću ja raditi, to je moja privatna stvar. Izabrao bih klasičnu vakcinu, to znači od Sanofi ili čak kinesku jer s tim imamo iskustva 150 godina. Prije bih vakcinu gdje imamo dugo iskustvo. Nekad su inovacije nepotrebne i kad imate nešto što radi, inovacija služi samo u komercijalne svrhe”, piše Net.hr
No, dr. Ana Budimir na slaže se s Radmanovim razmišljanjem.
“Dulje od 10 godina se istražuje tehnologija glasničke RNA u cijepljenju i liječenju raka. Ne mogu shvatiti, ne znam koje bi moguće posljedice čovjek očekivao od mRNA, koja nije genski modificirani organizam, nego je po mojem sudu puno manja intervencija, jer u organizam ne unosite nikakav novi virus niti cjeloviti organizam takve vrste, nego samo glasničku RNA koja dospijeva u jezgru i šalje informaciju za proizvodnju određenih proteina, koji pak potiču imunosni odgovor koji će biti spreman za susret s virusom”, objasnila je Budimir.
Dodala je da su mnogi stručnjaci suglasni s time da bi radije odabrali ovo cjepivo jer se ne dolazi u kontakt s novim mikroorganizmom, niti umrtvljenim niti oslabljenim, kao što je slučaj s vektorskim cjepivom. S obzirom na način na koji se tehnologija isporučuje i funkcionira, kaže da ne vidi kojim bi mehanizmom ta tehnologija izazvala dugoročne posljedice. “To nije nešto što se izumilo zadnjih mjesec ili dva, nego se na takvim vrstama isporučivanja genske informacije radi zadnjih više od deset godina”, istaknula je.
Cjepivo i alergičari
Kaže da se u KBC-u Zagreb “traži cjepivo više”, da je na početku interes liječnika bio veći od ostalog osoblja, ali da se interes povećao za nekih tridesetak posto. Cijepe se u prvom redu oni koji rade s oboljelima od covida i s teškim bolesnicima.
Upitana o tome kako cjepivo može djelovati na alergičare, rekla je: “U ovom Pfiezorovom (Pfizer/BioNTech) cjepivu nema proteina, koji su česti alergeni. Alergičare se svejedno posebno nadzire.”
“Moja velika želja i nada je da će epidemija jenjavati do ljeta, ali da ćemo biti bez maski, čisto sumnjam. Morat ćemo još neko vrijeme živjeti na taj način… Ali, bitno je da nam zdravstveni sustav ne bude preokupiran”, kazala je a prenosi Net.hr.