‘Da bi se uopće pacijent mogao uputiti na neku pretragu, morat će ispuniti upitnik kakve tegobe i nalaze ima’, poručio je Kujundžić
Ministar zdravstva Milan Kujundžić baš je na tapeti ovih dana, ali nije da nema razloga. Tek što se jučer smirio ‘skandalčić’ s njegovim pismom ministru Bošnjakoviću da pokuša utjecati na ujednačenje sudske prakse kad su u pitanju radni sporovi protiv bolnica, sinoć je iz njegovog resora stigla mnogo lošija vijest. Čuli ste je odmah sinoć ukratko u Direktu, ali danas zaslužuje cijelu temu pa i gosta, ministra Kujundžića osobno.
Riječ je o tome da nam je zdravstvo u zadnjih godinu dana doživjelo pravi potop. Nije to neka subjektivna ocjena nas laika, pacijenata ili interesnih skupina, riječ je o Europskom zdravstvenom indeksu. Prema njemu je Hrvatska na ljestvici od 35 zemalja pala za 7 mjesta.
Sad se nalazimo na 26. mjestu, a lani smo bili na 19. Ispred nas su čak i Crna Gora i Makedonija i Srbija i Slovenija koja je na visokom 16. mjestu.
Hrvatska je najviše potonula zahvaljujući famoznim listama čekanja. Kako to komentira ministar Kujundžić i ima li namjeru išta u tom smislu promijeniti, čuli smo izravno od njega.
Pad hrvatskog zdravstva na 26. mjesto je doista strašna. Od nas su bolji i Srbija i Crna Gora i Makedonija i Slovenija, zar smo stvarno dotle došli?
Uvijek je zabrinjavajuće kad dobijete loše izvješće, ovo nas treba zabrinuti i moramo pokušati mijenjati stvari. No Hrvatska je i dosada bila oko 20. mjesta, to ne znači da te parametre ne trebamo popraviti. Neću reći da su to problemi doktora Varge, već problemi sustava i s njima se moramo nositi.
Popravljene su prioritetne liste čekanja. Ne može se to riješiti preko noći, da imamo i novce i opremo, nemamo ljude. Teško bolesni ne smiju čekati. To smo riješili, a s nabavkom opreme i stimuliranjem ljudi dalje ćemo nastaviti riješiti stvari.
Jedan od problema na koji se žale liječnici je da se mnoge pretrage rade bespotrebno – kako to promijeniti?
I to se može promijeniti, profesorica Štern je na to ukazala. Imamo i neuređeni informatički sustav gdje će se vidjeti koje su pretrage bile opravdano indiciran. Da bi se uopće pacijent mogao uputiti na neku pretragu, morat će ispuniti upitnik kakve tegobe i nalaze ima. Za to će preuzeti odgovornost jer je to ispunio. I sada radimo na smjernicama. Niti je preko noći nastalo loše, niti će preko noći nastati dobro.
Zanimljivo je da su Makedonija i Crna Gora ukinule liste čekanja i odmah skočile na zdravstvenoj ljestvici, između ostalog kažu da su one i izvor korupcije, je li doista možda vrijeme da se ukine taj koncept listi čekanja, ne znam ni tko ga je izmislio?
Naši susjedi imaju puno više problema nego mi, oni su se pomaknuli na ljestvici samo po nekim parametrima, no u brojnim segmentima, hrvatsko zdravstvo je bolje.
Drugi je problem što pacijenti ne dolaze na preglede na koji su naručeni – svojedobno se razgovaralo o kaznama – jeste li razmišljali o tome?
I to riješavamo na svoj način, uveli smo SMS poruke tri dana prije dijagnostičkog postupka gdje ih molimo da nam potvrde hoće li doći ili su već odustali iz nekog razloga. Na taj način smo postigli dekompresiju problemi.
Zdravstvo je u golemim financijskim problemima dug je blizu 10 milijardi kuna, i samo su dva načina da se to riješi, ili rezati troškove ili povećati prihode, dakle cijenu usluge?
Dug je na kraju 2013. bio 9 milijardi. Tadašnja vlada zadužuje Hrvatsku sa 6 i pol milijardi i radi sanaciju. 2015. predaju dug od 8 milijardi kuna. Ovo je prvi put u 20 godina da na kraju jedne godine ukupni i dospjeli dug se smanjio. Postoje racionalni modeli u tišini, ne smijemo djeci ostaviti dug. Nikad nisam rekao da će se povećati dopunsko, no moramo ragovarati o rashodovnoj i prihodovnoj strani. Račun za skupe lijekove je još jedan način kako senzibilizirati javnost koja želi pomoći pacijentima.
Mnogi su vas prozvali zbog dopisa koji ste poslali Draženu Bošnjakoviću u kojem kažete da treba ujednačiti sudsku praksu – MOST traži vašu smjenu, kažu da je to potez očajnika. Prozvala vas je i udruga bolničkih liječnika. Defakto ste tražili da sude malo više vama u korist? Zar to onda nije pritisak na pravosuđe?
Jedno je politika, drugo politikanstvo. Tumačiti pismo jednog ministra drugome u kojem se ukazuje na određeni problem nazivati pritiskom na sudstvo – to je netko tko ne razumije problem ili ga želi zlonamjerno tako interpretirati. Potencijalni dug prema zdravstvenim djelatnicima je nastao 2013. godine i pet godina traje akumulacija potencijalnog duga. Već tadašnja vlada donosi tumačenje kolektivnog ugovora. Ako tim ljudima to pripada, njima to treba platiti. Zato sam pisao, to ne može biti ministarstvo zdravstva koje će reći pripada li ljudima taj novac. Zato nisam pisao sucima već ministrima. Radi se o projekcijama koje se kreću od milijardu do milijardu i dvjesto tisuća kuna.
Zoran Šprajc