Tržište nekretnina u Hrvatskoj prošle je godine osjetno usporilo. Prema podacima Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u 2025. godini zabilježeno je 88.395 kupoprodaja, što je pad od 21,7 posto u odnosu na godinu ranije. Time se nastavio negativan trend, budući da je i 2024. već donijela smanjenje od 9,7 posto, nakon skromnog rasta u 2023.
Osim broja transakcija, pala je i ukupna vrijednost tržišta. Nekretnine su lani prodane za ukupno 7,67 milijardi eura, što je gotovo 17 posto manje nego u 2024. godini. Najveći udio u toj vrijednosti i dalje drže stanovi, koji čine oko 45 posto ukupnog prometa, dok iza njih slijede građevinska zemljišta i obiteljske kuće.
Geografski gledano, najviše kupoprodaja ostvareno je u Zagrebu, a potom slijede Zadar, Rijeka, Osijek i Split. Većina transakcija odnosi se na stanove i apartmane, a podaci pokazuju i izraženu koncentraciju tržišta – čak 60 posto svih kupoprodaja, izvan Zagreba, odvijalo se u tek petini gradova i općina.
Zanimljiv je i trend širenja potražnje izvan velikih urbanih središta. Zbog rasta cijena u gradovima, sve više kupaca okreće se okolnim područjima poput Dugog Sela kraj Zagreba, Viškova pokraj Rijeke ili Solina uz Split, gdje su cijene pristupačnije, a bilježi se i porast broja stanovnika.
Kada je riječ o cijenama, najskuplji kvadrati i dalje su na obali. Split prednjači s medijalnom cijenom od 4068 eura po četvornom metru, slijede Dubrovnik s 3921 euro i Opatija s 3830 eura. Visoke cijene bilježe i brojna turistička mjesta poput Lovrana, Malinske, Umaga i Baške, gdje se kvadrat prodavao za više od 3500 eura. S druge strane, kontinentalni gradovi znatno su povoljniji, pa su najniže cijene zabilježene u Vrbovskom i Ogulinu.
Podaci o najmu pokazuju da je u 2025. godini u 24 velika grada sklopljeno više od 38 tisuća ugovora o najmu te gotovo 19 tisuća ugovora o zakupu. Najviše ih je, očekivano, u Zagrebu, koji prednjači i po cijeni najma – prosječno 12,8 eura po kvadratu. Najniže cijene zabilježene su u Gospiću.
Posebno zabrinjava pitanje priuštivosti stanovanja. U 28 lokalnih jedinica građani za jedan kvadrat stana moraju izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, a većinom je riječ o obalnim destinacijama. U nekim sredinama, poput Kukljice ili Baške, troškovi stanovanja dosežu i razinu ukupnog godišnjeg dohotka kućanstva.
Analiza pokazuje i velike regionalne razlike. U priobalnim i turistički razvijenim područjima troškovi stanovanja često iznose između 60 i 80 posto prihoda kućanstava s dvije prosječne plaće, dok su u kontinentalnim dijelovima zemlje znatno niži. Najpovoljniji uvjeti zabilježeni su u gradovima poput Iloka, Knina, Pakraca i na području Plitvičkih jezera.
Kad je riječ o zemljištima, najskuplje građevinsko zemljište prodavalo se u Dubrovniku, gdje je cijena dosezala više od 250 eura po kvadratu. Visoke cijene zabilježene su i za poljoprivredno zemljište na Jadranu, što dodatno potvrđuje snažan pritisak potražnje na obalni prostor.
