Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu. Minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu
Vlada je u listopadu donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu, prema kojoj se ona utvrđuje u bruto iznosu od 1.050 eura.
To je povećanje od 80 eura u odnosu na minimalac od 970 eura za 2025. godinu, odnosno za 8,25 posto.
Rast minimalca znači rast i studentskog
„Mi smo kao vlada pažljivo razmotrili prijedloge poslodavaca, sindikata i ekonomskih stručnjaka te smatramo da je primjeren iznos minimalne bruto plaće za 2026. godinu 1.050 eura. Time je u razdoblju od 2016. do 2026. bruto minimalac s tadašnjih 414 eura povećan za 153 posto. Samo u protekle tri godine minimalna plaća porasla je točno 50 posto“, istaknuo je premijer.
Dodao je i da će, podizanjem minimalca, profitirati i studenti jer će se i njima povećati minimalna satnica na 6,56 eura.
Povećanje je službeno stupilo na snagu s početkom nove godine, no to nije zadovoljilo sve građane.
Burna rasprava na Facebooku
Facebook objava Mladeži HDZ-a, u kojoj se studentski minimalac iz 2016. godine od 1,99 eura, kada je na vlasti još bio SDP, uspoređuje s današnjom satnicom od 6,56 eura pod HDZ-om, izazvala je val reakcija i žestoku raspravu u komentarima. Dok je dio korisnika priznao da je nominalno povećanje satnice pohvalno, mnogi su istaknuli da takva usporedba zanemaruje inflaciju i rast troškova života, zbog čega studenti, unatoč višoj satnici, danas zapravo žive teže nego prije.
Jedna korisnica podijelila je svoje iskustvo: „Radila sam kao student 2016.-te i za manje od 1,99 € imala sam dovoljno za podmiriti životne troškove i još bi ostalo za izlaske i trošenje… danas studenti sa 6,56 € ne mogu ništa (možda podmiriti stan i režije samo) ako i dalje nemaju pomoć roditelja. Žalosno! I ovo nije za hvalit se, nego za posramit se…“.
Sličnog je mišljenja i druga korisnica koja tvrdi da ovakve usporedbe izazivaju „sprdanje u svijetu“.
“Želim pametne i poštene ljude”
Rasprava je ubrzo poprimila i politički karakter. Jedan korisnik je Mladeži HDZ-a poručio da bi im bilo bolje „da isele iz države jer bi mogli nastavit radit na temeljima ovih sad koji nas vode u propast“, dodajući kako bi on radije vidio „poštene i pametne ljude koji rade za narod, a stranka nije važno kako se zove i jesu li lijevi ili desni“.
Neki komentari bili su znatno oštriji: „Drugim riječima hvalite se inflacijom. Kako ste glupi… Ne čudi da nemate pojma kad kupujete diplome u BiH. Daj recite dobijete li popust u Mostaru sa partijskom knjižicom? Jesu li i lažne diplome poskupile?“.
Dio rasprave osvrnuo se i na samu poziciju studenata na tržištu rada. Jedan muškarac upozorio je na iskorištavanje studenata: „Poslodavci ?? Koriste studente da ne plaćaju davanja državi: zdravstvo i mirovine. Studentima mogu dati otkaz kada zažele, nema GO, nema bolovanja, nema zaštite na radu, nema liječničkog itd. Smatrate da je to u redu??“.
‘A što je s običnim radnikom?’
Neki komentatori osvrnuli su se i na razliku između studentskih satnica i plaća stalno zaposlenih, ističući nepravdu u sustavu. Jedan korisnik je napisao: „Najžalosnije u svemu tome je da student koji radi upola manje nego obični radnik kroz cijeli mjesec dobije isto kao i obični radnik. Po meni je u redu povećavati satnice studentima, ali isto tako ne treba zapustiti nas, obične radnike“, prenosi Danas.hr.
U raspravi se pojavio i argument u korist povećanja satnice: „Za jedan sat rada mogu kupiti više od 7 menu obroka u menzi! Koliko se moglo kupiti 2016.?“ Na to je odgovorila druga korisnica, upozorivši da prehrana nije jedini trošak: „Lako za meni u menzi, a kaj je sa stanarinama, režijama i ostalim svakodnevnim potrepštinama?“
