Na današnji dan prije dvije godine vidjeli smo kako je ciklonalna plima potopila rive u mnoštvu gradova i mjesta na Jadranu. Ovo bi bilo puno gore i trajno
Ledenu ploču Thwaites u zapadnom priobalju Antarktike glaciolozi diljem svijeta nazivaju i “Glečerom sudnjeg dana”, odnosno “najopasnijim glečerom na svijetu”. Površine 192.000 kilometara četvornih, veličine je umalo kao Velika Britanija, a s debljinom leda mjestimično i daleko preko jednog kilometra, njegovim bi se otapanjem mora diljem svijeta podigla za 65 centimetara, prenose RTL Vijesti.
Već nekoliko godina, utvrdili su znanstvenici, samo na otapanje s Thwaitesa otpada četiri posto rasta razine mora na Zemlji. Najnovija vijest, pak, glasi da bi se već u narednih 10 godina Thwaites mogao “razbiti poput vjetrobranskog stakla”.
VIDEO DANA:
“Doći će do dramatične promjene na prednjem dijelu glečera, vjerojatno u manje od jednog desetljeća”, prenio je BBC izjavu glaciologa Teda Scambosa, američkog voditelja međunarodne skupine znanstvenika koji prate Thwaites:
“Sve objavljenje i neobjavljene studije idu u tom smjeru.”
Ako bi se, dakle, ledenjak površine poput Britanije strovalio u Amundsenovo more, a potom neizbježno stao ubrzano otapati, te bi svi svjetski oceani i sva mora porasli za 65 centimetara, jasno je što bi se dogodilo s gradovima na Jadranskom moru.
Primjera radi, ciklonalna plima na Jadranu, kad se more podiže zbog izrazito niskog tlaka zraka, na rivama gradova na hrvatskoj strani Jadranskog mora može doseći i nekoliko desetaka centimetara. Na današnji dan prije dvije godine zbog takvog jednog meteorološkog događaja bio je baš jako potopljen Stari Grad na Hvaru, Trogir, dijelovi Čiova, Kaštela…
Rast prosječne razine mora od 65 centimetara bio bi gori od nailaska duboke ciklone, usto bi predstavljao i trajno stanje s tendencijom sve goreg i goreg pogoršanja uslijed klimatskih promjena.
Koliko je stanje s Thwaitesom opasno po cijeli svijet skupina znanstvenika iz SAD-a, Njemačke, Finske, Velike Britanije i Južne Koreje, koja prati što se događa s njim, objavila je uoči ovogodišnjeg klimatskog UN-ovog okupljanja u Glasgowu COP26 video.
U njemu je rečeno da Antarktika nosi čak 90 posto svog leda na Zemlji, da bi otapanje samo zapadnog dijela tog ledenog kontinenta dovelo do rasta mora na svijetu od više od tri metra, a u tom dijelu “najopasniji” i u najgorem stanju je Thwaites. Tamo se opisivalo ono o čemu je prije nešto više od dvije i pol godine pisao Express.
Odranije je bilo poznato da Thwaites polako klizi prema moru. No, tada je NASA otkrila da se u prostoru između leda i tla ispod njega na mjestu gdje se on spušta u more, otvorila rupetina površine otoka Pašmana i visine mjestimično sve do 300 metara.
NASA je tada objasnila da su znanstvenici u najgorem slučaju očekivali pronaći znakove da ocean podlokava i polako otapa led. Ali:
“Znanstvenici su očekivali da će pronaći određene šupljine između leda i tla ispod ledenjaka Thwaites gdje su oceanske vode mogle zaći i pokrenuti otapanje ledenjaka od dna. Veličina i eksplozivni rast novopronađene šupljine, međutim, iznenadili su ih. Rupa je dovoljno velika za 14 milijardi tona leda i najveći dio tog leda otopio se tijekom samo protekle tri godine.”
U međuvremenu je prošlo skoro još tri godine. Mehanizam otapanja i, strahuje se, skorog kolapsa ove ogromne ledene ploče svodi se na to da jedan njen dio pluta na moru, jer je već skliznuo.
Kako se dio na moru otapa, biva sve lakši, odiže se i pomiče se granica do koje se na kopnu ledenjak oslanja o tlo. Slijedi, opisuje NASA, stanje u kojem smjene plima i oseka sve više odvajaju ledenjak od kopna.
Thwaites se početkom 2019. o kopno oslanjao na liniji koja se proteže na udaljenosti od između 3 i 5 kilometara od obale. A kad bi se raspao Thwaites, upozoravaju znanstvenici već godinama, to bi pokrenulo domino efekt, odnosno za njim bi se pokrenule i ledene mase kojima ovaj “glečer sudnjeg dana” priječi da i oni otkližu u Amundsenovo more.
Ranije su znanstvenici računali s time da je riječ o procesu koji bi se mogao dogoditi tijekom – vremenski reda veličine – stoljeća i stoljeća.
Vijest koju prenosi BBC, međutim, puno je gora od onoga što se i do sada mislilo, ledenjaku prijeti da se dio koji je iznad mora, naglo raspadne. Erin Petit s Državnog sveučilišta Oregon to je ovako vizualizirao:
“To je poput automobilskog stakla kad imate na početku nekoliko pukotina koje se polako povećavaju sve dok jednom ne pređete automobilom preko (ležećeg policajca) na cesti i odjednom se sve stane naglo raspadati u svim smjerovima.”
Trenutno je stanje takvo da samo s ovog ledenjaka godišnje u more oteče 50 milijardi tona otopljenog leda.
