Mokrenje u moru tijekom kupanja mnogima je uobičajeno, ali švedska biologinja Anna Björn upozorava da to ipak može imati negativan utjecaj na okoliš, osobito u manjim uvalama i zatvorenim vodenim područjima.
Björn, koja vodi odjel u Znanstvenom centru za Baltičko more u Stockholmu, ističe kako urin, iako prirodno bogat hranjivim tvarima, može uzrokovati neravnotežu u vodenim ekosustavima. Prema njenim riječima, samo jedna litra urina može potaknuti rast od pet do sedam kilograma algi, što može narušiti ravnotežu u prirodi.
„Iako to izgleda beznačajno, u manjim prostorima za kupanje, dugoročno gledano, posljedice mogu biti ozbiljne“, kaže Björn.
More, za razliku od kopna, teže razgrađuje hranjive tvari iz ljudskog urina. Dok biljke na kopnu mogu iskoristiti te tvari, u moru one najviše hrane sitnokončaste alge koje se brzo šire i guše druge biljne organizme. Takve alge stvaraju slojeve na dnu i na drugim algama, što posebno šteti vrstama poput mjehuraste alge koje trebaju čiste površine da bi se uspješno razmnožavale.
U Baltičkom moru još je 2015. zabranjeno ispuštanje otpada iz brodskih toaleta u more. Björn savjetuje vlasnicima brodova bez spremnika da koriste kante i odlažu otpad na kopnu.
Iako glavni izvori zagađenja hranjivim tvarima dolaze iz sektora poput poljoprivrede i sječe šuma, Björn naglašava da ne treba podcijeniti ni male individualne postupke.
„Svatko može doprinijeti. I najmanji korak vrijedi ako želimo sačuvati prirodnu ravnotežu“, poručuje ona, piše Index.
