GRAĐANI U PROBLEMIMA

Može li prosječna hrvatska obitelj uopće živjeti bez minusa? ”Tisuća, dvije uvijek dobro dođu…”

Idi na originalni članak
Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Banke na prešutnim minusima zgrću milijarde, a gotovo milijun Hrvata upravo uz pomoć minusa preživljava. Ipak, HNB želi zaustaviti prešutne minuse.

Oglas

Može li uopće prosječna hrvatska obitelj živjeti bez minusa?

Primjerice, tročlana obitelj u kojoj suprug radi u poštanskoj djelatnosti i tamo zarađuje prosječno 5830 kuna, supruga radi u trgovini i u prosjeku zarađuje 5455 kuna te imaju dijete koje pohađa osnovnu školu, piše Net.hr

Prema izračunu sindikata, navedenoj obitelji u prosjeku treba 10.500 kuna da bi preživjeli mjesec, a gotovo polovicu tog iznosa dat će za hranu i režije. U “plusu“ im ostaje 785 kuna, no s obzirom da počinje nova školska godina i da njihova školarca treba opremiti adekvatnom opremom (što knjigama, bilježnicima, itd.) taj “plus“ ubrzo će se pretvoriti u “minus”, piše Dnevnik.hr.

Opremanjem školarca tako obitelj iz navedenog primjera već ulazi u minus od 1000 kuna, a za trošak automobila odlazi još 850 kuna. Tu je još i kredit za stan, troškovi za lijekove, dodatke prehrani, odjeća, obuća, izvannastavne aktivnosti i brojni drugi troškovi koji začas dovode do debelog minusa.

‘Uvijek je to tisuća, dvije koje bi dobro došli…’

”Uvijek je to tisuća, dvije, nekoliko tisuća kuna koji bi čovjeku dobro došli, a upravo je to novac koji nemamo”, upozorio je Sarajko Baksa iz udruge Blokirani.

HNB je stoga Ministarstvu financija predložila da Zakonom odredi da prešutni minus ne prelazi 1.500 kuna te da regulira kamate

”HNB je Ministarstvu financija uputio inicijativu koji je Ministarstvo podržalo. Iako je Zakon o potrošačkom kreditiranju trebao biti mijenjan u procesu uvođenja eura, s obzirom na okolnosti izmjene Zakona se već pripremaju”.

”Banke eventualno umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno, svojim klijentima otvoriti mogućnost da se ta umanjenja namire u nekom razdoblju koji im neće činiti problem i na taj način im zapravo ne dovedu u pitanje egzistenciju”, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Vlada mora zaštititi građane

Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever poručio je Vladi da mora zaštiti građane u odnosu spram bankama.

”Da propisom to reguliraju na način da se taj udar ne dogodi jer prvo, to nije interes banaka jer će gubiti sigurnost klijenata, a nije interes ni države jer će joj se povećati broj blokiranih, smanjit će se potrošnja i prihodi od PDV-a te potražnja pa će se to u cjelini osjetiti na gospodarstvu”, poručio je Sever.

Dopušteno prekoračenje je minus koji banka dopušta klijentima na temelju ugovora o tekućem računu. Prešutno prekoračenje nadmašuje i stanje računa i minus kojeg imate, odnosno, ono je minus na minus.

S druge strane, dopušteni je minus ugovor o kreditu koji štiti potrošača koji ima ograničenu efektivnu kamatnu stopu, mogućnost vraćanja duga na rate i informacije u svakom trenutku. Također, za dopušteni su minus prethodno radi procjena kreditne sposobnosti. Svega tog kod prešutnog minusa nema – ni ograničene kamatne stope, a banka nema ni obvezu omogućiti vam plaćanje duga na rate.

Exit mobile version