LIJEKOVI NISU LEGALIZIRANI

MOŽEMO LI PRIVUĆI TURISTE ŽELJNE MARIHUANE? Hrvatska se ne uključuje u biznis vrijedan stotine milijuna eura

Idi na originalni članak
Foto: Unsplash/R.P.

Hrvatska neće uskoro postati zelena zemlja u kojoj se, uz legaliziranu indijsku konoplju, uzgajaju i vrste kanabisa koje služe za rekreativnu uporabu ili kao lijek protiv teških bolesti.

Oglas

Iako se u javnosti posljednjih tjedana dosta govorilo o primjerima nekih drugih zemalja u regiji i izvan nje u kojima se na uzgoju i prodaji marihuane gradi ekonomski prosperitet i najavljuje masovni dolazak turista – poput Sjeverne Makedonije čija je vlast kao konzultante pozvala čak i slikovite američke poduzetnike koji se na Instagramu oglašavaju kao Don Marihuana – u nas će sve ostati po starom i prema zakonskim okvirima koji su nacrtani još 2012. godine, a prošireni 2019. To znači da u Hrvatskoj još nema niti jednog odobrenog lijeka koji se bazira na supstanci THC, dok se u prodaji mogu pronaći čajevi, čokolade, masti i druge prerađevine koje sadrže neznatnu količinu THC-a te su bazirane na CBD-u koji je produkt industrijske konoplje, piše Glas Istre.

Iako su brojni političari, ponajviše iz SDP-a, ali i iz HSS-a, proteklih godina nabrajali kako bi šira legalizacija upotrebe marihuane u rekreativne svrhe, uz korištenje u medicini, napravila dobar posao za državni proračun, Ministarstvo zdravstva koje je nadležno za taj problem o tome uopće nema svoje mišljenje. U Ministarstvu pravosuđa i uprave ne najavljuju promjene zakonskih osnova na kojima je legalizirana sadnja industrijska konoplje te upućuju na Zakon o suzbijanju zlouporabe droga te na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga čiji nositelj propisa je Ministarstvo zdravstva koje javnosti ne može predočiti ni koliko se pripravaka s malim udjelom THC-a legalno nalazi na hrvatskom tržištu u trgovinama ili preko internetske prodaje.

Hrvatska agencija za lijekova HALMED na naš je upit samo potvrdila da u nas niti jedan lijek na bazi THC-a nema odobrenje za upotrebu. Ipak, uzgojem industrijske konoplje, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, bavi se dosta poljoprivrednih proizvođača. U tom ministarstvu vode Evidenciju proizvođača industrijske konoplje te navode da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga iz 2019. godine uveden pojam industrijske konoplje, što podrazumijeva podvrstu konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 posto i manjim. Sorta Cannabis sative L. nalazi se na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

U 2020. Ministarstvo poljoprivrede u Evidenciji proizvođača industrijske konoplje evidentiralo je 541 proizvođača industrijske konoplje i zasijano je oko 2.453 hektara konoplje.

Važno je naglasiti da se iz sorte industrijske konoplje Cannabis sative L. dobivaju proizvodi na bazi CBD-a koji mogu imati mali udio THC-a, do 0,2 posto, te se mogu kupiti u našim trgovinama. Uglavnom se radi o uljima, mastima, čajevima, kremama i cvjetovima za ublažavanje raznih zdravstvenih tegoba, poput bolova u leđima, ali trgovci tvrde da su građani zainteresirani i za prerađevine koje su kod nas ilegalne, poput marihuane i njezine upotrebe u rekreativne svrhe.

Cijene proizvoda, koji sadržavaju CBD tvar koja nije psihoaktivna i ne smatra se drogom, dosta su različite u trgovinama diljem Hrvatske. Najskuplja su ulja – od 160 do 800 kuna, dok cvjetovi koštaju od 40 do oko 200 kuna, ovisno o težini.

CBD proizvodi ne pomažu samo ljudima – desetpostotno ulje pomaže ljudima kod alergije, ali i psima koji pate od šećerne bolesti. Cvjetovi koji uz supstancu CBD imaju i niski udio THC-a koriste se za pripravu čaja koji se, kažu, najviše upotrebljava za smirenje u večernjim satima, piše Glas Istre. 

Prema nekim podacima, samo tržište CBD proizvoda od industrijske konoplje vrijedi oko 200 milijuna eura godišnje na razini Europe i vrtoglavo raste. U svijetu je pak sve više država koje omogućuju uzgoj i prodaju THC pripravaka u rekreativne svrhe – u Sjedinjenim Američkim Državama prije nekoliko tjedana to je dopustila savezna zemlja New York, a prije nje Colorado i Washington. U Italiji je dopuštena količina THC-a u industrijskoj konoplji 0,6 posto, dok je granica u Švicarskoj jedan posto.

Teško je reći hoće li kriza u turističkom sektoru otvoriti nove mogućnosti, poput otvaranja coffee shopova i omogućavanja rekreativne upotrebe marihune kako bi se privukli pandemijom korone otjerani gosti. Doima se kao da nadležna ministarstva o tome uopće ne razmišljaju, bez obzira na susjedne zemlje koje i na taj način nastoje što obilnije napuniti državni proračun.

Exit mobile version